Osnovnoškolci osmislili recepte za jela od ostataka hrane

Sve je započelo na satu razrednika, na kojem su kroz igru Memori ponavljali dječja prava iz Konvencije o pravima djeteta. Analizirajući prava, došli su i do prava svakog djeteta na dovoljno hrane i čiste vode. Krenula je priča o hrani. Zaključili su da se broj učenika koji jedu u školskoj kuhinji smanjuje, jer im ta hrana ne odgovara. Zapitali su se ima li u svijetu djece koja nemaju hranu na izbor. Koliko je gladne djece u svijetu? Koliko se hrane nepotrebno baca? O ishrani se povela zanimljiva rasprava.

ISTRAŽIVANJE

Na satu prirode i društva učiteljica im je pričala o zdravoj prehrani, a ubrzo im je u goste došla i medicinska sestra koja im je pričala o tome da postoji i nezdrava hrana. Istražujući, saznali su da se u školskoj kuhinji tjedno baca oko 375 kg kuhane hrane, što je po učeniku oko 70 dg mjesečno. Istraživanjem u svojim kućama izračunali su da jedna obitelj kroz tjedan prosječno baca hrane u vrijednosti oko 38 kuna, što je oko 150 kuna mjesečno.

Istražujući na internetskim stranicama, saznali su da trenutačno u svijetu gladuje više od 800 milijuna ljudi, a prema UN-ovu izvješću približno 20 000 djece dnevno u svijetu umre od gladi. Većina ih je mlađa od pet godina. S druge strane, hrana se nemilosrdno baca. Europa u jednoj godini baci toliko hrane koliko bi bilo dovoljno da se glad u Africi dvaput riješi. Samo naša država godišnje baci oko 400 000 tona zdravstveno ispravne hrane. Hrana je postala otpad koji čak polako ugrožava i našu prirodu i okoliš. Istraživanje provedeno u Europskoj uniji pokazuje da se u trgovinama baca pet posto hrane, u poljoprivredi 10 posto, u restoranima 12 posto, prerađivači hrane bacaju 19 posto, a u kućanstvima čak 53 posto. Iz razgovora i posjeta zabočkim pekarnicama saznali su da one ne bacaju kruh, već od bijelog kruha rade krušne mrvice, a ostale vrste kruha daju svinjama. Telefonskom anketom, kao pravi profesionalci, ispitali su većinu restorana KZŽ-a i saznali da najviše restorana ostatcima hrane prehranjuju svinje, tek mali dio rekao je da baca u smeće ili u kompost, a bilo je čak i dobročinitelja koji poklanjaju hranu i beskućnicima. Veći restorani baš kao i trgovine imaju mogućnost povrata robe i zbrinjavanja u ovlaštenim tvrtkama pod biootpad. S obzirom na to da se najviše hrane baca upravo u kućanstvima, proveli su i anketu u stotinjak zabočkih domaćinstava.

Rezultati ankete pokazuju da čak 40 posto anketiranih ostatcima hrane prehranjuje svinje, oko 20 posto njih baca je u kompost ili zamrzavaju hranu, a 15 posto baca hranu u smeće ili kanalizaciju. Od hrane obiteljima najviše ostaje kruha, čak 30 posto, slijede prilozi i guste juhe s oko 20 posto, pa meso – 15 posto, a ostalo otpada na povrće, voće, mlijeko i mliječne proizvode.

RECEPTI

Većina ispitanika odgovorila je da želi iskoristiti ostatke hrane i da će se koristiti receptima koji bi im bili ponuđeni. Kako bi bili sigurni koju vrstu hrane mogu ponovo iskoristiti i na koji način, u goste su pozvali nutricionisticu Luciju Hršak, koja je i roditelje i učenike na zajedničkom roditeljskom sastanku u mnogočemu savjetovala i razveselila činjenicom da se gotovo sva hrana može ponovo prerađivati, potrebno ju je samo staviti je u frižider dva sata nakon pripreme ili je zamrznuti.

Zahvaljujući djelatnicima SŠ Zabok i mladim budućim kuharima ugostiteljskog smjera, učenici 3. a razreda i sami su se uvjerili kako uz malo mašte i volje hrana napravljena od ostataka prekrasno izgleda, divno miriše i jako je ukusna. Zajedno sa svojim roditeljima prionuli su isprobavanju različitih kombinacija iskorištavanja ostataka hrane i svoje su rezultate, zahvaljujući sponzorstvu tiskare Signal print, objavili u maloj zbirci recepata hrane čije su glavne namirnice upravo ostatci hrane. U ovom su projektu učenici 3. a razreda timskim radom naučili da ljude oko sebe i neke njihove loše navike možemo promijeniti samo velikom snagom volje, počevši od sebe samih. Budite i vi jedni od njih! Ne bacajte ostatke hrane! Iskoristite ih ponovo! [ IZ DRUGIH IZVORA | zabok.hr ]