Kako urediti urbani školski vrt?

…da s predstavnicima Grada Zagreba, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Agencije za odgoj i obrazovanje i udrugama O.A.ZA. i Centar za civilne inicijative rasprave o izazovima s kojima se susreću u održavanju školskog vrta. Udruga O.A.ZA. od 2013. godine provodi projekt OAZA ZA DJECU putem kojeg učenici od prvog do osmog razreda osnovne škole stječu iskustvo u radu s biljkama, tlom i vrtnim alatima.

Svoje iskustvo podijelile su i predstavnice OŠ Dobriše Cesarića u Zagrebu, čiji su učenici uredili tri kamenjara, napravili vrt u obliku visokih gredica, uredili učionicu u prirodi, napravili staništa i hranilice za kukce, ptice, ježeve i leptire.

Uvođenje vrtlarenja u školski kurikulum potaknulo je mnoge učenike na uređenje vlastitih vrtova i pozitivno utjecalo na njihov osobni razvoj, zaštitu okoliša i društveno poduzetništvo.

Učenici se raduju radnim akcijama, učenju na otvorenom, druženju s volonterima i konzumaciji proizvoda koje su sami uzgojili i čije podrijetlo dobro poznaju.

Članovi lokalne zajednice (predstavnici gradske četvrti, sportski klubovi, pojedinci i razne organizacije) prepoznali su vrijednost školskog vrta i zato nikad nije teško naći volontere.

U sklopu projekta Oaza za djecu sa školama surađuju volonteri Europskog volonterskog centra koji s učenicima komuniciraju na engleskom jeziku i pomažu u održavanju vrta. Kad razmišljate o uvođenju vrtlarenja u školu, možda pomislite da bi to današnjoj djeci bilo nezanimljivo. Ali, sjetite se svog djetinjstva i usporedite ga sa svakodnevicom današnjih učenika.

• Osnovne potrebe djece za neposrednim druženjem, tjelesnom aktivnošću i boravkom na otvorenom danas su čak izraženije nego prije, poglavito u urbanim sredinama.

Vrtlarenje u OŠ Dobriše Cesarića prve je godine promatrano sa sumnjom u održivost. Bilo je tu izjava kao što su: „Vrt zahtijeva puno vremena, ne smijemo zanemariti gradivo“. Tri godine kasnije gotovo svakodnevno se dio nastave provodi baš pokraj vrta, u učionici na otvorenom, a ocjene i ponašanje učenika su bolji nego ikad.

Što se tiče strahova od vandalizma, odlučili smo se za pozitivan pristup prema susjedima. Plakati s porukama učenika potiču na odgovoran pristup svih članova lokalne zajednice prema zajedničkoj imovini i okolišu.

Uvijek nam je drago vidjeti roditelje iz obližnjeg vrtića, umirovljenike i tinejdžere koji rado posjećuju školski vrt i zaštitnički se prema njemu odnose.

• Razumljivo je da djeca vole vrtlariti, ali što je s tinejdžerima?
• Je li je vrtlarenje dovoljno cool?

Naše iskustvo pokazuje da jest, osobito kad se u održavanje našeg vrta uključuju sportaši, poznate osobe i bivši učenici. Radne akcije i učenje izvan učionice izvrsne su prilike za stvaranje zajedničkih uspomena i komentiranje na društvenim mrežama. Korisno je komunicirati o planovima i vrtnim aktivnostima na društvenim mrežama jer se tako cijela lokalna zajednica povezuje s vrtom, brže se organiziraju radne akcije, pronalaze najučinkovitija rješenja, izmjenjuju iskustva i vrijedne informacije. Iako urbani školski vrt pripada cijeloj lokalnoj zajednici, on je ipak školski projekt i važno je u školi imati grupu ljudi koja koordinira sve aktivnosti.

Stručnu podršku mogu dati razne udruge (npr.O.A.ZA.), ali i pojedinci. Imate li među roditeljima vrtlare, arhitekte, ekonomiste ili obrtnike raznih profila?

Ako želite imati školski vrt, stvorite vlastitu mrežu entuzijasta, delegirajte zadatke i uspjeh će biti osiguran. Ne opterećujte se vrstom i količinom plodova.

Školski vrt Trnoslav Osnovne škole Davorina Trstenjaka, najljepši školski vrt Grada Zagreba, razvio se iz gredica salate, a danas je prekrasna oaza za djecu i susjede koji ubiru plodove, druže se i odnose se prema njemu kao prema svom vlasništvu.

Neka i vaš školski vrt služi kao mjesto učenja i druženja, razvijanja vrtlarskih vještina i motivacija za osnivanje novih vrtova. Sigurno ćete naići na brojne izazove, ali lijepo je znati da vam na raspolaganju stoje razni izvori stručne i financijske podrške.

• Do svog školskog vrta možete doći na razne načine. Možete krenuti od izrade ozbiljnog projekta krajobraznog arhitekta, postojećih gredica ili uređivanja zapuštenog vrta. Važno je da počnete i stvorite vlastitu priču, svoju oazu za djecu.

.........................

Antonija LUJANAC, školska knjižničarka | OŠ Dobriše Cesarića, Zagreb

..........

Diplomirala je pedagogiju i informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao školska knjižničarka u Osnovnoj školi Dobriše Cesarića u Zagrebu. Još tijekom studija bavila se proučavanjem i izradom školskog kurikuluma i ulogom školske knjižnice. Voditeljica je projekata za promicanje čitanja, organsko vrtlarenje u školama, volontiranje, razmjenu učenika i Erasmus+.