ZNANJE JE STATIČNO I ODNOSI SE NA DISKRETNE ČINJENICE

Važnije je razumjeti nego znati

četvrtak, 4. listopada 2018.

Razumjeti i znati povezani su koncepti, ali nisu isti. Oboje predstavlja mentalno stanje koje uključuje kognitivni pothvat. Znanje je statično i odnosi se na diskretne činjenice, dok je razumijevanje aktivno i označuje…

Važnije je razumjeti nego znati

… sposobnost analiziranja i smještanja činjenica u kontekst radi stvaranja cjelovite slike.

Bez znanja razumijevanje nije moguće. Ali znanje ne podrazumijeva nužno put prema razumijevanju šireg narativa, što je pravi smisao skupljanja informacija.

Ipak, stručnjaci za komunikaciju još ne rade ovu vrlo važnu razliku. Pojava interneta stavila nam je nadohvat ruke više informacija nego što smo ih ikad imali. Prepoznavanje prijevara među smislenim idejama, iznad svega, zahtijeva razlučivanje.

ZAŠTO PRIKUPLJAMO ČINJENICE

Razumijevanje je alat: pomaže ljudima upiti novu informaciju i kontinuirano prerađivati svoj pogled na svijet, uočavajući povezanost među informacijama. U znanosti, informacije mogu biti komplicirane i stvaranje povezanosti među njima može se provući kroz stoljeća.

Razumijevanje je također vrlo važno za vrjednovanje nove informacije. Što više možemo kontekstualizirati ono što smo čuli i procijeniti iz različitih kutova, manje je vjerojatno da ćemo pokleknuti pred manipulativnim jezikom, lošim informacijama, nevjerodostojnim pričama ili čistoj propagandi. Istraživači tvrde da je znanstvena pismenost javnosti rezultat istinskog razumijevanja i ne može se postići ako ne definiramo i razumijemo što znači razumjeti nešto.

S time u vidu, autori različitih istraživanja traže načine kako znanost učinkovito prenijeti javnosti. Istraživačica Joanna HUXSTER znanstvenica je iz područja okoliša na Sveučilištu Bucknell u Pennsylvaniji i specijalizirana je za znanstvenu komunikaciju. Činjenice se moraju razmotriti, analizirati i kontekstualizirati. Povezati uzrok s posljedicom i odlučiti o idućim koracima može se samo kad je znanje upareno s razumijevanjem.

Razmotrimo sljedeći primjer: povezivanje znanja o fosilnim gorivima s pojačanim globalnim zatopljenjem. Poznavanje ove veze stvara ideje ulaganja u alternativne izvore energije i očuvanja šuma. Ali da biste došli do ovog zaključka potrebne su vam i informacije i sposobnost prepoznavanja apstraktnih koncepata.

Prvo trebate prepoznati da djela imaju posljedice koje nisu trenutno vidljive. Ta se premisa zatim mora povezati s poznavanjem ugljičnog dioksida, njegovih svojstava zadržavanja topline, djelovanja na Zemljinu atmosferu, štetnosti ugljika otpuštenog izgaranjem fosilnih goriva i uloge drveća u apsorpciji ugljika. Ali čak je i sve to samo početak priče o globalnom zatopljenju koje zahtijeva istraživanje alternativnih izvora energije i očuvanje šuma.

DEFINICIJE SU VAŽNE

Tim Joanne Huxster razvio je hipotezu da javnost ne razumije znanost, jer su znanstvenici nedovoljno rigorozni u razlikovanju ovih dvaju osnovnih koncepata, znanja i razumijevanja. Pokrenuli su dvije jezične analize članaka objavljenim u časopisu Public Understanding of Science. Prvo su razmotrili način na koji su definirani svi epistemički pojmovi objavljeni 2014. godine. Zatim su istraživali studije provedene između 2010. i 2015. godine koje su mjerile epistemička stanja, provjeravajući kako su ta dva koncepta definirana i ispitana.

Istraživači su bili iznenađeni opsegom lingvističke konfuzije koju su otkrili. Većina članaka vrlo su nemarna u definicijama, koristeći se pojmovima znanja i razumijevanja kao sinonimima. U svim su člancima znanstvenici izjednačili dva pojma. Vrlo su se rijetko mogle naći precizne definicije u njihovim izvješćima.

Istodobno, u istraživanjima koja mjere epistemička stanja tijekom šest godina istraživači su otkrili da je vrlo malo ljudi doista shvaćalo asimilaciju novih informacija, nasuprot statičkim saznanjima.

To miješanje pojmova izaziva zbunjenost u znanosti i društvu, zaključili su istraživači, te vjerojatno otežavaju znanstvena istraživanja i napore približavanja javnosti. Vjeruju da pravljenje rigoroznih razlika potiče kritičko razmišljanje i utječe na to kako se znanost komunicira i prima te kako se mjeri razumijevanje javnosti. Ako stručnjaci ne teže pravom razumijevanju, javnost neće biti znanstveno pismena.

..................

NAPOMENA

  • Quartz – portal s vijestima iz politike, društva, obrazovanja i ekonomije.
  • Izvor: qz.com
Vezani članci
Školski portal: Traži se kritičko razmišljanje, rješavanje problema, komunikacija, suradnja te kreativnost i inovativnost

Traži se kritičko razmišljanje, rješavanje problema, komunikacija, suradnja te kreativnost i inovativnost

Za Američku organizaciju Partnership for 21st Century Skills (P21), koju…

Školski portal: Čitanje – put do znanja

Čitanje – put do znanja

[ Napisala Mojca PAVLIN, učiteljica razredne nastave, OŠ Stopiče, Područna…

Školski portal: Osnažite učenike uz pomoć ovih 10 poruka

Osnažite učenike uz pomoć ovih 10 poruka

Riječi koje izgovaramo itekako su važne, posebno ako ste učitelj.…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava…

Školski portal: Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

... odijevaju Crvenkapičinu haljinu, lovčev šešir…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…