Oko polovice tinejdžera u svijetu doživljava nasilje u školi i oko nje

Izvješće, objavljeno u rujnu ove godine, otkriva da oko polovice učenika u dobi od 13 do 15 godina širom svijeta – odnosno njih čak 150 milijuna – kaže da su iskusili nasilje, poput tučnjava ili nekog oblika nasilničkog ponašanja, od svojih vršnjaka u školi i oko nje. Osim toga, u izvješću se navodi da učenici doživljavaju i druge oblike nasilja u školi, poput napada na učionice ili tjelesnih kazni učitelja. Na globalnoj razini, oko 720 milijuna djece školske dobi žive u zemljama u kojima zakonom nisu potpuno zaštićeni od tjelesnoga kažnjavanja u školi, navodi se u izvješću.

– Škole nisu sigurne koliko bi trebale biti, i to zbog nasilničkog ponašanja, tjelesnoga kažnjavanja nastavnika te napada na škole – rekla je Claudia CAPPA, viša savjetnica za statistiku UNICEF-a i suradnica u novom izvješću, dodavši:

– Škole bi trebale biti sigurno mjesto za djecu u kojoj će učiti, ali izvješće nam kaže da oko polovice mladih učenika redovito doživljava vršnjačko nasilje tijekom školovanja.

Izvješće se temelji na podatcima iz nacionalnih studija o zdravstvenom ponašanju školske djece, a obuhvaćaju 122 zemlje, odnosno 51 posto svjetske populacije djece između 13 i 15 godina.

VEĆA SVIJEST O POSLJEDICAMA

Ipak, nisu svi podatci loši, čini se da postoji sve veća svijest o štetnim posljedicama koje školsko nasilje može imati na djecu i adolescente, kazala je Cappa:

– Sve se više djece suprotstavlja nasilju u školama, a nastavnici su sve educiraniji o tom problemu. Imamo razloga biti optimistični i nadati se da će nasilje biti prepoznato kao ozbiljan problem u školama. Također, zanimljivo je da većina zemalja pokazuje slične stope samoprocjene nasilja u školama, dakle oko 50 posto.

Na globalnoj razini, oko 35 posto učenika u dobi između 13 i 15 godina izjavilo je da doživljava zlostavljanje, a nešto manje od toga bilo je uključeno u fizičke borbe. S druge strane, 17 milijuna adolescenata u 39 industrijaliziranih zemalja priznalo je da je u školi prijetilo nasiljem.

Seksualno nasilje također se može pojaviti u školama i među vršnjacima, navodi se u izvješću. Na primjer, u Keniji je otprilike petina žena i muškaraca koji su prijavili seksualno nasilje prije 18. godine rekli da se prvi incident dogodio u školi. U istraživanju provedenom u Meksiku 2013. godine 7 posto mladića i 5 posto djevojaka u srednjoj školi reklo je da su u prošloj godini pretrpjeli seksualne uvrede svojih kolega iz razreda.

U svom najstrašnijem obliku, nasilje u školama i oko njih – poput ratom pogođenih područja – može imati znatan utjecaj na nasilje koje školska djeca doživljavaju, navodi se u izvješću, koje bilježi da oko 158 milijuna djece i adolescenata između 6 i 17 godina žive u područjima opterećenima sukobima. Prošle su godine Ujedinjeni narodi potvrdili napade na 396 škola u Demokratskoj Republici Kongo, 26 napada na škole u Južnom Sudanu, 67 napada u Siriji i 20 napada u Jemenu.

POZIV SVJETSKIM VLADAMA

A kad je u pitanju nasilje koje učenici doživljavaju od nastavnika, tada su na udaru češće mlađi učenici, navodi se u izvješću. Na primjer, u indijskim je zemljama Andhra Pradesh i Telangana 78% osmogodišnjaka – u usporedbi s 34 posto 15-godišnjaka – izjavilo da su ih učitelji u školi barem jednom u prethodnom tjednu fizički kažnjavali.

– Takvo ponašanje nastavnika šalje poruku djeci da je nasilje u školama prihvatljivo, što nije točno – naglašava Cappa.

Izvješće poziva vlade diljem svijeta da razvijaju i provode zakone koji potpuno zabranjuju tjelesno kažnjavanje, uspostavljaju učinkovite i dostupne sustave koji će rješavati takve probleme i kažnjavati nasilne radnje te educiraju školsko osoblje za borbu s nasiljem i nasilnicima u školama.

Ostale sigurnosne mjere uključuju pozitivne pristupe discipliniranju te izradu nastavnih planova i programa za promicanje izgradnje mira u školama i zajednicama općenito, navodi se u izvješću.

– UNICEF surađuje s partnerima diljem svijeta kako bi provodio niz mjera s naglaskom na postavljanje djece u središte ove promjene, potičući ih da govore protiv nasilja u školama i da se nauče prema drugima odnositi s poštovanjem. Mnogo zemalja uvodi politike za rješavanje ovog problema – dodala je Cappa.

POLITIČKA ŠPITANJA I MIGRACIJE 

Ron Avi ASTOR, profesor na Sveučilištu Southern California, novi je UNICEF-ov izvještaj nazvao važnim i hrabrim.

– Istaknuli su velike potrebe u školskim sustavima širom svijeta, a posebno mi se svidjelo u ovome izvještaju što se ne usredotočuju samo na SAD, Kanadu i Europu – rekao je Astor, koji nije bio uključen u izradu izvještaja, ali je surađivao na knjizi o zlostavljanju, školskom nasilju i ozračju, koja će biti objavljena u studenome.

Dodao je kako bi se novo izvješće moglo više usmjeriti na to kako politička pitanja i drugi čimbenici mogu utjecati na nasilje u školama. Na primjer, još postoje zemlje širom svijeta koje ne obrazuju djevojke ili promiču ideje koje su štetne, ne samo na političkoj ili socijalnoj razini, već i na međuljudskoj.

– Također, vidimo da se u svijetu određene skupine, pa čak i vlasti koriste školama u reklamne razloge i na taj način zapravo stvaraju škole koje potiču mržnju djece prema drugim skupinama – rekao je Astor i istaknuo kako velike migracije među zemljama u izvješću nisu navedene kao mogući čimbenici nasilja u školi, ali također igraju ključnu ulogu u širenju ovoga problema.

– Kad izbjeglička djeca uđu u novu školu, u novu zajednicu, mogli bi doživjeti nasilje ili zlostavljanje zbog predrasuda. U Sjedinjenim Američkim Državama to zasad nije veliki problem, ali se već polako može nazrijeti. Potiče ga se, primjerice, u političkim raspravama o podizanju zida koji bi migrantima branio ulazak u zemlju. Te vrste političkih komentara infiltriraju se i u škole odnosno učionice te sigurno imaju utjecaja na ponašanje učenika – zaključio je sveučilišni profesor. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema CNN ]