Nepripremljeni kurikulumi u e-savjetovanje?

… na čak 35 odluka o donošenju 28 kurikuluma za nastavne predmete i sedam odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetne teme za osnovne škole i gimnazije otvorila javno savjetovanje o tim dokumentima. Ministrica Divjak, kao što je poznato, uporno najavljuje da će svi ti kurikulumi od iduće školske godine biti uvedeni u prvi, peti i sedmi razred osnovne škole, s time da bi u prvi i peti razred trebali ići novi kurikulumi za sve predmete, a u sedmome samo za biologiju, kemiju i fiziku. U prve razrede gimnazija novi bi kurikulumi također trebali biti za sve predmete. No pitanje je hoće li tako i biti, jer je gostujući u emisiji Newsroom na televiziji N1 koordinator Ekspertne radne skupine i posebni savjetnik premijera dr. sc. Radovan FUCHS kazao da će pojedini kurikulumi biti spremni, ali ne i svi.

– Onog trenutka kad se završi javna rasprava imat ćemo nove kurikulume koji ulaze u škole – kaže Fuchs, ali naglašava da se cjelovita kurikularna reforma ne može napraviti preko noći.

– Pokušavamo ići na ruku Ministarstvu koje ima želju početi od sljedeće nastavne godine – kaže i dodaje da ima nekih kurikuluma koji su bliže preporučenoj metodologiji, a neki pak nisu.

Drugim riječima, objašnjava, neki će kurikulumi biti u nastavi od sljedeće godine, a neki ne. Predmetne i međupredmetne kurikulume za osnovne škole i gimnazije u rekordno kratkom roku tebalo je doraditi, odnosno ugraditi u njih i sadržaj pored ishoda koji su već postojali i uskladiti s jedinstvenom metodologijom izrade kurikuluma, koju je nedavno izradila Ekspertna radna skupina na čelu s koordinatorom dr. sc. Radovanom Fuchsom. Taj je posao na ministričino inzistiranje trebao obaviti njezin „fantomski mentorski” tim.

Ministrica Blaženka Divjak taj je tim formirala prije više od godinu dana, a obavijen je velom tajne, prosvjetna javnost, čak ni članovi Ekspertne radne skupine, ne znaju koliko članova ima, tko su oni i na temelju kojih su referenci imenovani. Prema onome što se može neslužbeno čuti, članovi tog „mentorskog” tima posao nisu obavili u cijelosti, odnosno u pojedinim kurikulumima i dalje nedostaje sadržaj.

Mnogima je također nelogično da se s javnom raspravom o kurikularnim dokumentima toliko žurilo da se nije moglo pričekati formiranje radnih skupina za svaki kurikulum. Natječaj i javni poziv za formiranje tih skupina zatvoren je u utorak 20. studenoga i oni su, da se radilo postupno, trebali pregledati kurikularne dokumente, uskladiti ih s jedinstvenom metodologijom i poslati u javnu raspravu odnosno e-savjetovanje.

No, ministrica iz nekih samo njoj znanih razloga, a pretpostavlja se da je između ostalog i namjera da novi kurikulumi pošto-poto sljedeće godine uđu u škole, nije imala strpljenja i u javno savjetovanje poslala je, kako upućeni kažu, „sirove materijale”.

Zanimljivo je da nije donesena odluka ni za jedan kurikulum za strukovne škole, a koliko je poznato na njima se uopće i ne radi. Iz Ministarstva objašnjavaju da će se „kurikulumi za općeobrazovne predmete za strukovne škole donijeti sukladno procedurama definiranima Zakonom o strukovnom obrazovanju te sukladno metodologiji Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, odnosno povezivanja ishoda učenja obrazovnih programa s potrebama tržišta rada”. Što to znači, mnogima nije jasno.

E-savjetovanje o kurikularnim dokumentima otvoreno je mjesec dana. U tom bi razdoblju svi zainteresirani trebali podnijeti prijedloge i primjedbe kojima bi se kurikulumi trebali poboljšati. Nakon toga doradu kurikuluma obavit će radne skupine koje se tek trebaju formirati.

Podsjetimo da su kurikularni dokumenti već jednom bili u e-savjetovanju i to prije više od dvije i pol godine. Međutim, to savjetovanje nije bilo pravovaljano, jer nije postojala odluka ministra o njihovu donošenju. I nakon toga dokumenti su doživjeli nužne dorade. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Pišu Irena Kustura, Marijan Šimeg ]