Kako pripremati lektiru za državnu maturu

Profesorica Podoreški je otkrila što to treba razumjeti na ispitu, a što interpretirati, kako se pripremati te što nikako nije poželjno činiti unutar tih priprema.

Iako su u ispitnim katalozima vrlo podrobno pojašnjene obveze i očekivanja od učenika na državnoj maturi za svaki pojedini predmet, ljudska riječ često ima dodatnu snagu.

Stručne skupine oblikuju pitanja za državnu maturu i određuju koja će djela ući u ispitnu literaturu.

– Popis esejskih djela vezan je za nastavni plan i program tako da smo pokušali obuhvatiti sve književne rodove, različita književnopovijesna razdoblja, autore europske i hrvatske književnosti. Na temelju iskustva članova Stručne radne skupine koji su dugogodišnji nastavnici u gimnazijama i strukovnim školama odabrali smo djela koja su sadržajem, strukturom, stilskim obilježjima, aktualnošću poticajna za usporedbu, analizu, tumačenje, obrazlaganje, raspravu i ostale ishode navedene u katalogu, pojašnjava profesorica Podoreški.

Dvije su razine poznavanja djela i razdoblja, na koje učenici trebaju biti spremni:

• razumijevanje 
• interpretacija.

Članica Stručne skupine ističe na koje se dijelove odnosi jedno, a na koje drugo.

„U poglavlju Obrazovni ishodi u ispitnome katalogu konkretiziran je opis onoga što pristupnik mora znati, razumjeti i moći učiniti kako bi uspješno riješio ispit“, kaže.

U zadatcima višestrukoga izbora uz polazne tekstove ispituje se zapravo niz podishoda koji su obuhvaćeni općenitim ishodom interpretirati (odrediti glavni motiv, temu polaznoga teksta, razumjeti odnose između likova, tumačiti značenje pojedinih stihova ili rečenica, prepoznati stilske figure i njihovu funkciju, razumjeti tekst na temelju leksičkih, sintaktičkih i stilističkih osobitosti), rekla nam je Sunčica Podoreški.

Popis lektira nije se mijenjao od školske godine 2011./2012., što je jednostavno utvrditi pregledom ispitnih kataloga ove i prethodnih godina. No neke izmjene će se ipak dogoditi sljedeće godine.

„Najavljujemo manje izmjene za školsku godinu 2015./2016. koje su usklađene s nastavnim planom i programom, a o tim promjenama svi će nastavnici i učenici biti pravovremeno obaviješteni“, istaknula je profesorica Podoreški.

U pisanju eseja zahtijeva se smještanje djela u književnopovijesni kontekst, prepoznavanje ključnih sadržajnih podataka, problematizacija polaznoga teksta te povezanost s cjelinom djela, obrazlaganje vlastitih tvrdnji, sinteza argumenata, stavova i čitateljskoga iskustva, smislena i logična povezanost teksta, prikladan stil te uspješna uporaba hrvatskoga jezika, objasnila je Sunčica Podoreški.

[ IZ DRUGIH MEDIJA | www.srednja.hr;  autor: Ivan Božić]

Cijeli tekst pročitajte OVDJE!