Nevjerojatne činjenice o životinjama koje će zadiviti djecu

U njoj jednostavnim jezikom odgovara na 320 pitanja o životinjama, našem tijelu i znanosti. Odabrali smo najzanimljivije činjenice o životinjama koje će zadiviti i odraslu osobu.

NE POSTOJE DVIJE IDENTIČNE ZEBRE

Zebre su vrlo lijepi konji s crno-bijelim prugama. Ali jeste li znali da su pruge svake zebre jedinstvene? Nemoguće je na svijetu naći dvije s istim uzorkom!

Zašto zebra ima pruge, ne znamo. Nije vjerojatno da se radi o kamuflaži, jer trava u savanama gdje živi zebra nije ni crna ni bijela. Neki znanstvenici smatraju da pruge služe kako bi zbunile lava, zebrina najvećeg neprijatelja. Kad predator promatra zebru u trku, pruge mu se okreću pred očima. Drugi smatraju da pruge služe za tjeranje insekata, a treći pak da po njima zebre raspoznaju jedna drugu.

Smiješno je to što zebra savršeno prepoznaje boje unatoč činjenici da je sama crno-bijela. Čak i u mraku vidi vrlo dobro. Odlično čuje, njezine se uši okreću u svim smjerovima kako bi čule zvuk. Ali s druge strane nema dobro razvijeno čulo mirisa i okusa.

Krdo zebri je harem. Uvijek se sastoji od jednog mužjaka i nekoliko ženki s mladima. Mladi pastusi koji još nisu našli ženku žive sami poput neženje. Zebre spavaju samo kad su im braća na dužnosti. Spavaju stojeći kako bi u slučaju opasnosti imale vremena pobjeći. Gotovo je nemoguće timariti zebru. Na najmanji znak opasnosti uspaniči se i bježi.

KITOPSINA JE NAJVEĆA RIBA NA SVIJETU

Sad ćete vjerojatno upitati: „A što je s plavetnim kitom?” On nije riba, on je sisavac. Prosječna je duljina kitopsine 9,7 metara. Ali ribari i ronioci kažu da su vidjeli primjerak i od 18 metara! Za razliku od ostalih morskih pasa, kitopsina se kreće vrlo sporo i to čini gibajući cijelo tijelo, a ne samo rep.

Žive i do sto godina, a mladunci su i do trideset godina. Nisu opasni i ne napadaju. Njegovi su najveći neprijatelji orka i čovjek. Kitopsina je ugrožena vrsta. Njegovo se meso jede, od peraja se radi juha, masnoćom njegove jetre premazuju se brodovi, a od njegove se kože izrađuju cipele i torbe.

RIBE KATKAD SJEDE NA DRVETU

Zamislite, uspnete se na vaše omiljeno drvo kad iznenada na susjednoj grani opazite – ribu! Da, to je moguće. Labirintnjača je vrsta riba koje su naučile živjeti u vodama siromašnim kisikom. Ima čak i poseban dišni organ, labirint, koji se nalazi na njihovoj glavi, između očiju. Uz pomoć njega udiše zrak iznad vode. Ljudi su tako nalazili labirintnjače čak i na vrhu drveća. Mislili su da je riba ondje sama dopuzala, ali jedan je znanstvenik 1927. godine otkrio da ipak ne mogu samostalno doseći vrhove drveća. Tamo ih skrivaju ptice kako bi ih kasnije pojele, a s obzirom na to da imaju poseban dišni organ koji im omogućava život bez vode one na kopnu prežive još nekoliko dana.

SVINJA ZNA SVOJE IME

Svinje su najvjerojatnije, nakon kitova, slonova i vrana, najpametnije životinje na svijetu.

• Međusobno komuniciraju proizvodeći do dvadeset različitih zvukova.
• Imaju poseban govor tijela kojim svoje rođake upozoravaju na opasnost ili izražavaju emocije.
• Svinja zna svoje ime i brzo uči.
• Mama svinja pjeva pjesme svojim mladima dok sišu mlijeko.
• Znanstvenici su dokazali da svinja može raditi kratkoročne planove i razumjeti ljude kad trebaju nešto od nje.
• Neke se svinje znaju čak igrati na računalu. Razumiju da se uz pomoć joysticka mogu pomicati objekti na ekranu, brzo shvaćaju pravila igre i pokazuju bolje rezultate od čimpanze.
• Divlje su svinje zapravo vrlo čiste životinje. Valjaju se u blatu samo kako bi zaštitile kožu od sunca i kukaca. Obično za toalet biraju jedno mjesto, daleko od krda.

KORALJI SE VOLE LJUBITI

Koralji su vanjski kostur milijuna malih živućih organizama – polipa. Žive u golemim kolonijama na dnu mora ili oceana i često oblikuju koraljni greben. Znanstvenici su otkrili da polipi noću otvaraju svoja malena usta i pritišću ih jedni uz druge, poput poljupca. Pretpostavlja se da na ovaj način razmjenjuju hranjive tvari. Ali koralji se ne ljube uvijek. Katkad se i tuku, ali samo s koraljima druge vrste. Ako se previše približe jedni drugima, izbacuju krakove i enzime koji mogu uništiti drugi koralj. Čini se da čak i koralji mogu voljeti i mrziti.

..................

NAPOMENA

• RUSIJA: Mel.fm – portal posvećen obrazovanju i odgoju.
• Izvor: mel.fm