Zašto mozak voli vježbu

Isto vrijedi i za ljudski mozak. Pažljivo ponavljanje u našem se mozgu pretvara u autoput. Mozak voli vježbu.

Mijelin je izolacijska obloga koja obavija neurone. Mijelinska ovojnica praksom se zgušnjava. Deblja izolacija povećava brzinu kretanja živčanih impulsa tkivom neurona i pojačava njihovu snagu. Prekomjerno ponavljanje stvara iznimno brzu cestu koja vam omogućuje precizno izvršavanje zadatka, a da pritom ne morate biti svjesni svakoga učinjenoga koraka. Putovanje autoputom zahtijeva manje energije od probijanja makadamskim putevima.

ZAŠTO JE VJEŽBA VAŽNA U UČENJU?

Znati kako se nešto radi ne znači moći to i učiniti. Teorija je znanje, vježba je činjenje. U jednom je istraživanju uređaj za skeniranje mozga usporedio glazbenika s ljudima koji ne sviraju nijedan instrument. Pokazalo se da je povećanje bijele moždane tvari u izravnoj vezi s količinom vježbe koju je prakticirao pojedini glazbenik.

Vježbom primjenjujemo ono što smo naučili i usavršavamo se u tome. U učionici učitelj ima zadatak osigurati odgovarajuće okružje za učenje kako bi u dječjim mozgovima mogao oblikovati ispravne puteve kroz namjernu vježbu.

Kad osoba uvježba određenu vještinu, postaje kompetentnija. Biti u stanju nešto napraviti povećava samopouzdanje. Kad, na primjer, učenik vježba matematiku i uspješno riješi test, njegovo samopouzdanje raste. Samopouzdanje stvara volju pa se tako u učenika može pojaviti i želja za svladavanjem složenijih zadataka.

Dosljednost u vježbi gradi autoceste. Kad je učenik suočen s novim matematičkim izazovom, njegov će se mozak koristiti već izgrađenom autocestom i bit će mu lakše shvatiti i uvježbati novi koncept.

ZAŠTO JE PRAKSA VAŽNA U MIJENJANJU NAVIKA?

Automatizacija je plodno tlo za stvaranje životnih navika. Ponavljanje rezultira automatizacijom. Mozak ne radi razliku između ispravnoga i pogrešnoga. Djeluje prema informacijama koje ima. Kad postoji izbor, mozak će uvijek odabrati autocestu u odnosu na makadamski put. Navike su automatizirane radnje koje su izgradile puteve u mozgu.

Neke navike mogu biti učinkovite za određeno životno razdoblje, ali dođe i vrijeme kad neke navike treba mijenjati, na primjer nošenje pelena prikladno je za bebu, ali ne i za tinejdžere.

Neke navike mogu negativno utjecati na vaš život. Na primjer, pušenje. Mijenjanje navike znači ponovno programiranje autoceste kako bi se stvorila nova autocesta. Nova navika ne zamjenjuje staru, samo za mozak postaje poželjniji izbor. Razbijanje stare navike i stvaranje nove težak je posao, gradnja nove autoceste iziskuje mnogo truda i predanosti kad je lakše slijediti staru. Kad se nova navika oblikuje, mozak će automatski radije odabrati novoizgrađenu nego zapuštenu cestu. Vremenom se autocesta starih navika pretvara u makadamski put s rupama.

Studija objavljena u European Journal of Social Psychology pokazala je da je potrebno oko 66 dana da se stvori nova navika, a ne mitski 21 dan. Nekim je sudionicima trebalo osam mjeseci da nova navika postane automatizirana akcija.

KORISTITI SE VJEŽBAMA ZA DJECU

Mijelin u djece lako se stvara. Uz obilje mijelina djeca lako stvaraju moždane puteve. Odraslima je potrebno više truda kako bi postigli automatizaciju vještine.

Kao što je već spomenuto, mozak ne dešifrira između dobrih i loših navika. Dijete s jednakom lakoćom usvaja nepoželjne navike i konstruktivne navike. Kontrola odraslih stoga je za djecu iznimno važna.

Praksa gradi samopouzdanje. Samouvjereno dijete je sretnije dijete koje donosi bolje odluke.

Navike i vještine koje djeca oblikuju tijekom djetinjstva mogu odrediti njihov uspjeh kao odrasle osobe. Na primjer, dijete koje je prakticiralo samokontrolu kao dijete znat će kako se nositi s emocionalno teškim situacijama kao odrasla osoba. Samokontrola će im pomoći da pronađu rješenja za probleme umjesto da ih situacija preplavi.

Druge koristi koje su kanadski istraživači pronašli prilikom promatranja 168 studenata na Sveučilištu u Montrealu uključivale su sljedeće:

• vježba stvara pozitivniji stav učenika prema naučenom gradivu
• učitelji utječu na količinu prakse učenika. Što je učitelj blaži, to je manja vjerojatnost da će slabiji učenici vježbati i ponavljati gradivo
• uz pravu motivaciju učenici rado vježbaju. Sposobniji učenici češće vježbaju bez nagrađivanja, dok je manje sposobne učenike češće potrebno motivirati nekom vrstom nagrade
• kada dijete praksom stekne vještinu, potaknuto je naučiti više.

..................

NAPOMENA

• SAD: Fractus Learning – međunarodni tim obrazovnih stručnjaka koji rade s entuzijazmom kako bi mogli podijeliti najbolje tehnike, alate i sredstva za svrhovito učenje.
• Izvor: fractuslearning.com