PRETVARANJE UČENIKA U AKTIVNE POLAZNIKE, A NE U PASIVNE SLUŠATELJE
Ako udžbenik upotrebljavate samo za čitanje, činite to pogrešno
Svaki će vam jezikoslovac reći kako nazivi traju mnogo dulje od izuma koji opisuju. Parni valjak više se ne koristi parom. Za izradu olovke sad se upotrebljava ugljik, mnogo manje opasan element periodnog sustava.
Danas su i udžbenici na popisu starih riječi koje označavaju nove stvari, jer to nisu isključivo knjige i ne koriste se isključivo za pohranu teksta.
Do promjene dolazi zato što su se metode poučavanja u posljednjih nekoliko desetljeća dramatično promijenile. Djelomično je uzrok tome dostupnost nove tehnologije, ali i djelomično zbog toga što su mnoga istraživanja pokazala da su određene tradicionalne metode poučavanja, poput na primjer „mudraca na pozornici”, neučinkovite.
Svaki profesor koji od suvremenih učenika traži puko iščitavanje teksta osuđen je na neuspjeh, povećano odsustvo s nastave i slabu uključenost učenika. Kao što u članku za Inside Higher Ed1 kaže Rob WEIR, pisac i predavač na Smith Collegeu u Massachusettsu: „S obzirom na to da je vještina čitanja najniži kriterij za upis na fakultet, zaista nema smisla prolaziti tekst sa studentima osim kad im se trebaju pojasniti dijelovi koji ih zbunjuju, a to je situacija prema kojoj se treba postaviti različito, ovisno o slučaju. Svaka institucija koja je posvećena metodi 'pročitaj tekst i testiraj znanje' može vrlo lako otvoriti online tečajeve”, dodao je.
IZA PARAGRAFA
Milenijalci su odavno napustili fakultetske predavaonice. Na njihovo mjesto dolazi generacija Z koja uči surađujući i naviknula je na personalizirani medijski sadržaj na zahtjev i većinom u videoformatu. Zadatak čitanja određenog odlomka izvan učionice ili čitanje iz udžbenika na satu za njih polako postaju izvanzemaljski koncepti.
Kao što je objavio jedan student na stranicama online zajednice Academia Stack Exchange: „Ne treba mi nitko da umjesto mene parafrazira tekst iz knjige, a zatim mi kaže da ostalo nadogradim sam. Da budem iskren, postaje mi prilično dosadno i frustrirajuće, počinjem preskakati predavanja u svrhu više vremena provedenog na poslu, koji je mnogo zabavniji, također radi samostalnog čitanja knjiga i rada na ostalim zadatcima.”
Ovaj bi student radije pohađao predavanja gdje profesor uključuje studente, gdje studenti postavljaju pitanja predavaču vezana za pročitano ili gdje se radi na problemima vezanima za sadržaj.
„Profesori katkad upadaju u zamku sumiranja sadržaja iz udžbenika u svojim lekcijama ili predavanjima”, kaže u razgovoru za Faculty Focus Tracey E. RYAN, profesor na University of Bridgeport iz Connecticuta.
Ako učenici na nastavu dolaze pripremljeni ili s određenim predznanjem, to pomaže pretvoriti pasivno slušanje u aktivno učenje. „Učenici se u tom slučaju prestaju baviti stenografijom i počinju se baviti kritičkim razmišljanjem koje promiče učenje.”
Nekoliko je studija potvrdilo da učionice koje se potpuno zasnivaju na predavanjima ne postižu najviše akademske rezultate.
Metaanaliza 225 studija preddiplomskih metoda nastave na STEM kolegijima, objavljena u Zborniku Nacionalne akademije znanosti, otkrila je da je pretvaranje studenata u aktivne polaznike, a ne u pasivne slušatelje, ne samo smanjilo stopu neuspjeha, već je gotovo poboljšalo i rezultate ispita za otprilike pola ocjene.
To ne znači da se udžbenici ne bi trebali primjenjivati u nastavi, ali bi se to moglo činiti učinkovitije. Umjesto da se oslanja na odlomke teksta, udžbenički se materijal može integrirati u cjelokupno iskustvo u učionici. Izlaganje usmene verzije teksta koji su upravo pročitali vrlo teško održava pozornost učenika.
Digitalni udžbenici Top Hata nude kombinaciju teksta, videozapisa i zadataka koji se mogu prilagoditi stilovima učenja. Ali svako čitanje treba biti kratko i vezano za aktivnosti u nastavi, kao što su kvizovi, grupni projekti ili zadatci pismenog osvrta.
Koncept udžbenika odavno je prerastao običan tekst, no i dalje se njima koriste u današnjim učionicama usmjerenima na aktivno učenje.
Umjesto da „prežvakuju” ono što je već na stranici, profesori mogu upotrijebiti svoje znanje i stručnost za popunjavanje praznina, davanje stručnih komentara i pružanje primjera iz stvarnog života koji će te riječi iz udžbenika oživjeti i učiniti ih važnima za učenike. Pokušate li, možda biste mogli dobiti manje praznih pogleda i više dobrih ocjena.
..................
NAPOMENA
- SAD: Top Hat – portal koji obrađuje teme iz područja obrazovanja na svim razinama.
- Izvor: tophat.com
Učenje počinju kod kuće, a produbljuju ga u učionici
Zatim postavlja pitanje i radi stanku prije nego što odabere…
Kultura učenja: kako nastava zaista unaprjeđuje učenje
… pod nazivom „Auf die Lehrer kommt es an” („Sve…
Diferencijacija: na kraju se sve svodi na učitelja
Naša blogerica, učiteljica Elizaveta KAPUSTINA objašnjava što uzrokuje probleme u…