Učenje stranih jezika i mobilnost „job shadowing”

...a učenici razvijaju svoje jezične kompetencije u radu s učiteljima gostima iz europskih škola koji dolaze na mobilnost „job shadowing” te primjenom moderne tehnologije o kojoj su mnoga znanja učitelji usvajali sudjelujući na tečajevima u inozemstvu.

Početak školske godine svakog rujna u učenicima izazove podijeljene emocije – neki se raduju jer su im ljetni praznici ionako predugo trajali i zaželjeli su se svojih prijatelja, ponajprije oni učenici u manjim sredinama koje nisu blizu mora i koje im ne nude previše aktivnosti za provođenje tromjesečnoga ljetnog odmora.

S druge strane, ima i onih učenika kojima rujan prerano dođe te bi radije još koji dan ostavili za igru i boravak na otvorenom negoli se vratili u klupe i započeli svoje školske obveze.

Početak školske godine i kod roditelja izaziva različite emocije. Dok jedni već od sredine kolovoza daju svojoj djeci listiće i vježbe da se malo prisjete gradiva iz prošle školske godine, ima i onih koji smatraju da je ljeto djeci dano za igru i da će se ulaskom u školske klupe učitelji morati baviti provjeravanjem stečenog znanja.

Naravno da su i stavovi učitelja dvojaki kad govorimo o toj temi – jedni smatraju da se učenici ljeti ne bi smjeli previše opustiti, pa im daju zadatke da treniraju moždane vijuge poput čitanja knjiga, zadaće iz matematike, pisanja sastavaka i sl., dok drugi smatraju da ljeto postoji da bi se odmorili i svježi dočekali novu školsku godinu.

Tko je u pravu, a tko nije ne možemo sa sigurnošću utvrditi jer učenici su, baš kao i roditelji i učitelji – različiti.

Različita su nam iskustva, stavovi, očekivanja.

No, jedno je sigurno – ulaskom u školske klupe učenike očekuju inicijalni ispiti iz hrvatskog jezika, matematike i stranih jezika. Očekuje ih provjera koliko su od prošlogodišnjeg sadržaja upamtili i kakvim znanjem kreću u novu školsku godinu. Ispiti se, naravno, ne ocjenjuju. Oni služe samo kao orijentir učiteljima koliko je znanja ostalo iz prethodnog razreda i s koje razine učenici kreću u njegovo daljnje proširivanje.

• Ako su sadržaji bili nabubani samo za ispite predviđene vremenikom, rezultati će biti loši.
• Ako su učenici učili s razumijevanjem i bili motivirani za učenje npr. stranog jezika, rezultat neće izostati.

ALI, ŠTO ZNAČI BITI MOTIVIRAN ZA UČENJE? Može li se današnje učenike koji žive u ovoj frenetičnoj eri kada se promjene događaju toliko brzo, a iz medija dobivaju informacije kako su znanje i trud sve manje na cijeni, uopće motivirati za učenje? Ne možemo ovdje govoriti o motivaciji za učenjem prirodnih predmeta ili materinskog jezika, ali možemo govoriti o motivaciji i načinu učenja stranog jezika. Činjenica je da nam je svima rođenjem dana sposobnost za učenje jezika i to s jednom jedinom svrhom – kako bismo se sporazumijevali.

Što su okruženje i okolina stimulativniji za pojedinca, on brže uči, zapaža i napreduje.

Isto je s učenjem stranog jezika za koji su djeca u predškolsko doba jako motivirana, jer uče igrajući se, njihovo se znanje ne ocjenjuje, ne provjerava, ne uspoređuje s drugim učenicima.

Dolaskom u školu ta želja za učenjem traje vrlo kratko, tek do neke nenapisane zadaće, loše ocjene, provjere znanja i kada shvate da učenje nije zabava već obveza potrebno je zadržati njihovu motivaciju, istodobno vrednujući i prateći njihovo napredovanje.

Kako?

Ponajprije nastojanjima da učenik bude aktivan sudionik nastavnog procesa, što podrazumijeva kontinuiranu interakciju učenika i okoline koja ga okružuje.

Na učitelju je da pronađe odgovarajući pristup poučavanja koji nije isti za sve učenike te je nužna prilagodba metoda ovisno o stilovima učenja pojedinaca u razredu.

Kako motivirati učitelja na kontinuirano nalaženje načina za aktivno učenje i usvajanje znanja?

Odgovor je isti kao i kod učenika – on mora biti intrinzično motiviran za promjene koje će sa sobom nositi i svjestan potrebe kontinuiranog stručnog usavršavanja. To je učitelj širokih vidika, spreman na promjene i izazove, učitelj koji uči iz svoje okoline i svojih iskustava te to dijeli sa svojim učenicima u razredu.

A kako bolje steći iskustvo nego razmjenjujući ga s kolegama u zemlji i inozemstvu putem interneta ili osobnim uvidom u metode poučavanja u ostalim europskih školama.

Učitelji naše škole imaju tu jedinstvenu priliku da svake godine posjete po jednu školu, sudjeluju na tečaju u nekoj od zemalja EU-a ili realiziraju razmjenu učenika s drugim školama te se umrežavaju sa svojim kolegama radi dijeljenja iskustava i suradnje u projektima.

No ne treba čak ni odlaziti u inozemstvo da bi se uvele promjene i podignula motivacija učenika i učitelja za učenje – dovoljno je već vrata svoje institucije otvoriti kolegama iz ostalih europskih škola i svaki mjesec ugostiti učitelje iz različitih zemalja…

• pa uz zvukove flamenca učiti o Španjolskoj
• uz gastronomiju upoznati Italiju
• uza sport Francusku
• uz tradicionalne igre Estoniju i sl.

Jedna je to od aktivnosti koje su omogućene učiteljima u programu Erasmus+, a koji naša škola uspješno provodi već šestu godinu zaredom u dosad osam odobrenih projekata.

Upravo je nastava stranog jezika u ovakvim aktivnostima najveći dobitnik u cijeloj priči.

TAKVE SU AKTIVNOSTI UČENICIMA ZANIMLJIVE, jer nastavni proces postaje aktivniji:

• učenici su zainteresirani učiti o stranoj zemlji od tamošnjih stanovnika
• slobodni su postavljati pitanja kolegama koje posjete našu školu
• kušati tradicionalna jela
• naučiti tradicionalnu igru, osnovna obilježja pojedinih zemalja
• proširiti svoje vidike
• poboljšati kulturne i jezične kompetencije.

I ne samo to – podižu svoje samopouzdanje, jer i oni prilikom posjeta stranih učitelja predstavljaju našu zemlju te gotovo uvijek od kolega učitelja dobiju pohvale za poznavanje jezika što je neupitna afirmacija i potvrda kvalitete nastavnog procesa našim učiteljima koja utječe i na učenikovu motivaciju za nastavkom učenja. Sukladno tome, učitelji mogu vrednovati i takav način učenja koji ne mora uvijek biti test iz gramatike ili interpretiranje lekcije, već komunikacijskim i konverzacijskim vještinama spremaju učenike za samostalno služenje jezikom.

Osim engleskoga kao obvezatnoga stranog jezika, u školi se kao drugi strani jezik uči talijanski i obje smo učiteljice uključene u program Erasmus+ od njegova početka. Igre u nastavi, rad s novim aplikacijama, terenske nastave, lov na blago, inicijalna provjera znanja putem QR kodova samo su neke od aktivnosti koje su svakodnevno na repertoaru na satovima talijanskog jezika pa ne čudi da gotovo 90 posto učenika pohađa nastavu talijanskog jezika. Sve te aktivnosti potiču učenike da održe svoj interes za učenjem jezika, zadovoljavaju njihovu potrebu za zabavom i učenjem, potiču na suradnju i timski duh, rješavanje problema, ali i kompetitivnost, no najviše od svega omogućuju razvijanje kompetencija stranog jezika koji je neophodan svakom pojedincu za što lakše snalaženje u današnjem društvu.

……………

NAPISALE: Kristina MATIKA FERRARA, učiteljica savjetnica, i Suzana POLJAK, učiteljica mentorica | OŠ Jurja Dobrile, Rovinj

……………..

Kristina Matika Ferrara učiteljica je savjetnica u OŠ Jurja Dobrile u Rovinju te voditeljica Županijskoga stručnog vijeća učitelja talijanskog jezika za Istarsku županiju. Svjesna važnosti cjeloživotnog učenja radi na sebi i kontinuirano pohađa razne tečajeve usavršavanja, a uže joj je područje interesa istraživanje i rad s aplikacijama i programima za pametnu ploču. Neprestano nalazi načine kako kod učenika podići motivaciju za učenje stranih jezika te nizom različitih aktivnosti i metoda nastoji zadržati njihov interes za usvajanje talijanskog jezika. Iskustva dobivena usavršavanjem u sklopu programa Erasmus+ rado dijeli s kolegama te je dio užeg tima za provedbu projekata od 2014. godine.

…………..

Suzana Poljak radi kao učiteljica engleskog jezika u Osnovnoj školi Jurja Dobrile u Rovinju. U svom se radu koristi različitim metodama za motivaciju učenika za učenje stranog jezika, potiče učenike na samostalan i istraživački rad te usmeno izražavanje koje im je neophodno u svakodnevnom govoru. Permanentno radi na poboljšanju svojih kompetencija putem programa stručnog usavršavanja u Hrvatskoj, a posebno su joj draga usavršavanja u programima Comenius i Erasmus+, koji su spojili njezinu ljubav prema putovanjima istodobno joj omogućujući uvid u europske obrazovne sustave Finske, Malte, Poljske, Italije, Turske i Portugala. U svojoj je školi koordinatorica tima za ugošćavanje kolega iz ostalih europskih zemalja koji dolaze kod nas na praksu prema programu „job shadowing” kojima, kao učiteljica mentorica, omogućuje uvid u inovativne i kreativne metode poučavanja engleskog jezika koje svakodnevno primjenjuje u radu s učenicima. U slobodno vrijeme voli putovati, čitati i vrijeme provoditi u rodnom Zadru.