Posve drukčije učenje stranih jezika

… i ojačati kompetencije nastavnika u primjeni novih metoda učenja i poučavanja, uvesti nove tehnologije u nastavni proces te osnažiti sposobnost nastavnika da kompetentnije prate potrebe učenika i planiraju buduće scenarije učenja i poučavanja. Završetak posljednjeg projekta pod nazivom „Višejezičnost u digitalnom i multikulturnom okruženju”, koji je škola provela sa svojim partnerima Srednjom školom Zlatar, Srednjom školom Krapina i Srednjom školom Ivanec obilježen je nedavnom konferencijom u Upravnoj školi, koja je bila njegov nositelj.

Kako je tom prigodom istaknula ravnateljica Upravne škole Suzana Hitrec, četiri partnerske škole dale su u protekle dvije godine velik doprinos projektu čija je vrijednost gotovo 808 tisuća kuna, od čega je 85 posto iznosa sufinancirano iz sredstava Europskoga socijalnog fonda, a ostatak iz državnog proračuna.

ČETIRI NOVA KURIKULA

– Za nas u školama to je velik novac. Projektom smo željeli riješiti problem nezadovoljavajuće razine višejezične, digitalne i multikulturne pismenosti učenika te povećati razvojne kapacitete škola stvaranjem i provedbom kurikula za izvannastavnu aktivnost iz njemačkog jezika odnosno kurikula za fakultativnu nastavu engleskog, njemačkog i talijanskog jezika u digitalnom i multikulturnom okruženju. Razvili smo četiri kurikula i u tome su sudjelovale sve škole partneri –  28 nastavnika i četiri ravnatelja.

U sklopu projekta 65 nastavnika prošlo je edukaciju za provedbu digitalne pismenosti i korištenje IKT-sustava te o izradi nastavnih materijala i izradi kurikula. Škole su nabavile 66 tableta i po jedno prijenosno računalo. Tijekom prošle i ove školske godine po 147 učenika Upravne škole pohađalo je fakultativnu nastavu iz spomenuta tri strana jezika i to je znatan broj učenika koji su iskoristili mogućnost ojačati svoje višejezične kompetencije – naglasila je Suzana HITREC te je spomenula da su profesori iz sve četiri škole obnovili svoja znanja i stekli neke nove kompetencije i vještine vezane za izradu kurikula i digitalnih materijala.

– To je bila naša reforma, jer je ovisila o nama i sve smo proveli oslanjajući se na vlastite snage i entuzijazam te smo proizveli nešto potpuno novo što je dalo dodatnu vrijednost našim školama. Postignuća projekta u integriranom su pristupu u kojemu koristimo digitalne materijale, a napravljeni su i kurikuli za sva tri jezika i kurikul za scensku grupu iz njemačkog jezika. Najveća je vrijednost u tome da se udovoljilo potrebama učenika, da se osvježilo školske kurikule s potpuno novom aktivnošću odnosno fakultativnom nastavom te da se učilo u svakodnevnom okružju. Realizacija predmeta bila je drukčija od svega što se inače uči i radi u školama, motivacija i učenika i nastavnika bila je velika, a neki su se sadržaji realizirali tijekom vikenda, ali kad postoji interesi i potreba onda nitko ni ne pita koji je dan u tjednu. Bez straha su učenici na nastavi govorili na stranom jeziku i to je najveća vrijednost i dobrobit projekta. A učili smo i na stručnom putovanju u Amsterdamu, gdje smo posjetili nekoliko škola i institut za razvoj kurikula. Konačno, kvaliteta obrazovanja za sve učenike koji su sudjelovali u projektu vidno se povećala i to je najvrjednije u svemu – zaključila je Suzana Hitrec.

VAŽNO JE ZNATI VIŠE JEZIKA

– Početak je bio težak i propitivali smo kako uskladiti sve četiri škole, ali uspjeli smo. I imamo kvalitetan projekt koji treba i dalje živjeti u našim školama – rekla je Zdenka ROGINA, ravnateljica Srednje škole Zlatar, ističući da u njezinoj školi koja osim opće gimnazije ima i programe za upravnog referenta, za tehničare za računalstvo i tehničare za logistiku i špediciju nije bilo problema motivirati učenike na sudjelovanje u projektu jer su u svim usmjerenjima prepoznali vrijednost kurikula i fakultativne nastave i učenja na drukčiji način.

– Posebno želim naglasiti benefit koji smo dobili s kurikulom talijanskog, jer do sada imamo engleski, njemački i francuski jezik pa smo time obogatili i paletu stranih jezika koje učenici mogu učiti. Njemački smo također podignuli na višu razinu, jer je bio u padu broj učenika koji ga biraju, a scenskim kurikulom smo ih privukli do te mjere da je sada interes učenika za njemački jezik čak prevelik. Multikulturnost nam je donijela i teme o toleranciji, suživotu, ljudskim pravima koje su profesori stranih jezika uvrstili u svoje kurikule. Završili smo projekt formalno, ali aktivnosti idu dalje – zaključila je Zdenka Rogina, a ravnatelj Srednje škole Krapina Ivica ROZIJAN dodao da su i u njegovoj školi koja ima gimnazijski program, ali i četverogodišnje i trogodišnje strukovne programe okrenuti projektima.

– Uvijek želimo obogaćivati sadržaje za sve naše učenike u svim profilima, ali i osnažiti profesore dodatnim kompetencijama koje se odnose na jezike, digitalni rad, multikulturnost kako bi bili što spremniji raditi svoj posao. I tri su grupe učenika u školi doista dobile dodatne kompetencije koje će im itekako koristiti i pomoći ne samo u nastavku obrazovanja nego i u svijetu rada. Važno je znati više jezika radi moguće mobilnosti, traženja posla i izvan granica Hrvatske. Projekt je brzo završio, ali vjerujem da je to dobar poticaj za uključivanje i u druge projekte koji su pred nama – rekao je ravnatelj Rozijan.

UČENICI VOLE „MULTI-KULTI”

Ravnateljica Srednje škole Ivanec Lidija Kozina naglasila je dobru stranu dvogodišnjeg provođenja projekta što je svima, kako je rekla, dalo priliku ne samo za kreiranje novih kurikula nego i za njihovu provjeru u praksi te evaluaciju nakon koje su se kurikuli mogli doraditi i popraviti te se tako učenicima pružilo ono najbolje.

– Nove programe učenici rado pohađaju, uspješni su u njihovoj provedbi, a o tome svjedoči i podatak da su učenici koji su bili u scenskoj grupi na njemačkom jeziku osvojili ove godine prvo mjesto na glazbenom natjecanju – pohvalila se ravnateljica Kozina.

A da su učenici dobro prihvatili nove kurikule posvjedočio je u Nikola BUDOR, učenik 3. razreda Upravne škole, koji je rekao:

– Zavoljeli smo nove predmete i toliko su nam se svidjeli da smo ih nazvali multi-kulti. Čak i kad smo morali dolaziti prije redovite nastave ili ostajati nakon nastave, ostajali smo sretni i sa željom da naučimo nešto novo. Jer sve se radilo na nekonvencionalni način, izlazili smo iz učionice, učili kroz priče i učionica nam je bila doslovno svugdje. Mislim da multi-kulti može biti i da će postati primjer za to kako škola treba funkcionirati i odgajati i obrazovati buduće naraštaje. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Marijan ŠIMEG ]