Što je učenike učinilo najsretnijima na svijetu

BITI NAJBOLJI NIJE VAŽNO

U središtu danskog obrazovanja nije poučavanje informacijama i vještinama koje će se naći na testu, već razvoj znatiželje i sposobnosti rada na sebi radi vlastitog napredovanja. U školama se svakom djetetu nastoji usaditi osjećaj da je cijenjeno zbog svojih kvaliteta i sposobnosti. To znači da svi, bez obzira na ocjene, mogu računati na mjesto u društvu i da imaju priliku pridonijeti zajednici radeći ono što vole.

Danski obrazovni sustav nije usmjeren na odgajanje elite, ni u materijalnom ni u intelektualnom smislu.

Programi su osmišljeni tako da ih većina učenika može svladati bez poteškoća. Zato u Danskoj gotovo ne postoje djeca koja „ispadaju” iz obrazovnog procesa.

Sustav se ne usmjerava na najbolje, već na sve. Elite su malobrojne, a danski obrazovni sustav brine o preostalih 95 – 99 posto ljudi.

Posebnost je danskog mentaliteta, zahvaljujući kojoj takav sustav djeluje, da Danci nemaju želju dominirati niti biti najbolji. Od 1993. do 2006. godine u danskim je školama postojao grupni ispit za razvoj timskog duha. Svaki bi učenik za svoj odgovor dobio određene bodove, ali je konačna ocjena ovisila o rezultatu cijele skupine.

Vlada je 2006. ukinula ovu vrstu ispita, jer ne odražava osobne zasluge pojedinog učenika, ali je u društvu ta odluka izazvala ozbiljno nezadovoljstvo. Kao rezultat toga 2012. godine vraćen je grupni ispit. Sad škole mogu samostalno odlučiti hoće li ga provoditi ili ne.

BITI SVOJ VAŽNO JE JEDNAKO KAO I ZNATI PISATI I ČITATI

Danski školski sustav ponajprije je usmjeren na njegovanje nezavisne ličnosti. I to nisu prazne riječi: danski zakon o obrazovanju propisuje da sustav osnovnog obrazovanja mora ne samo pružati učenicima osnovna znanja i vještine već i razvijati njihovu osobnost. Predškolske ustanove moraju ispuniti sljedeće zadatke: proširiti dječji vokabular, upoznati djecu sa školskim pravilima, naučiti ih toleranciji i pripremiti za suživot u skupini.

NE TREBA POTICATI DJECU NA „BUBANJE” GRADIVA

U školi se učenike potiče da samostalno pronađu informaciju, eksperimentiraju i analiziraju izvore. Smatra se da je za usvajanje gradiva korisnije sudjelovati u procesu učenja nego pasivno slušati predavanje.

 Školarce se uči sumnjati u postavljene tvrdnje i razvijati osobno mišljenje, što im pomaže razviti samopoštovanje i svijest o sebi kao pojedincima. Korisnim i traženim kvalitetama smatra se kreativnost, kritičko razmišljanje i inicijativa, a ne sposobnost napamet recitirati odlomke iz udžbenika.

NIJE VAŽNA OCJENA, VAŽNA JE DOBROBIT UČENIKA

Kad bi se usporedili obrazovni sustavi različitih zemalja samo na temelju rezultata završnih testova, Danska bi se teško mogla smatrati jednom od najuspješnijih zemalja.

Danski obrazovni sustav osmišljen je tako da srednjoškolci ne dožive šok kad krenu na fakultet ili, još gore, do zadnjeg trenutka ne znaju koji fakultet upisati. Sustav mladim Dancima koji ne znaju čime se žele baviti u životu ili imaju problema u socijalizaciji osigurava višu školu nakon završenoga srednjoškolskog obrazovanja (Efterskole) koju svake godine upisuje oko 15 posto učenika.

 Ovdje đaci od 14 do 18 godina mogu provesti jednu godinu kako bi lakše donijeli odluku o nastavku obrazovanja. U ovoj „postškoli” pažnja se posvećuje područjima koji se ne uče u školi kako bi učenici imali više mogućnosti za razvoj svojih talenata (ručni rad, kreativnost, sport). Ključni su pojmovi Efterskole solidarnost i sloboda.

Među učenicima se potiče UZAJAMNO POMAGANJE: napredniji učenici pomažu vršnjacima koji imaju poteškoće u učenju i teže se prilagođavaju radu u grupi.

U Danskoj također postoji potpuno jedinstven sustav javnih škola, koje je u 19. stoljeću stvorio luteranski biskup Nikolaj GRUNDTVIG. Ovo je takozvana škola života, koju možete upisati u bilo kojoj dobi kako biste razvili kreativnost i naučili djelovati u društvu. Škola uglavnom poučava humanističke znanosti, učenici mnogo putuju i razgovaraju o trenutačnoj situaciji u svijetu. Svatko može postaviti bilo koje pitanje i razgovarati o svojim problemima s kolegama.

Komunikacija i učenje osmišljeni su tako da njeguju načela jednakosti, međusobnog poštovanja, sposobnosti dijeljenja i potrebe za sudjelovanjem u zajedničkom zadatku. Grundtvigova je ideja bila učiniti obrazovanje dostupnim javnosti – u ovoj školi možete jednostavno učiti iz zadovoljstva, „bez konkurencije i diplome”. Trenutačno je oko 70 takvih škola širom Danske.

JEDNAKE MOGUĆNOSTI

Samo 11 posto Danca prilikom izbora posla smatra da je velika plaća vrlo važan faktor. U Danskoj, gdje građani plaćaju gotovo najveći porez na svijetu, težnja za obogaćivanjem nije rasprostranjena. Zanimanje birano iz pragmatičnih razloga možda neće odgovarati vašim interesima te je vjerojatno da će se pokazati kao loš izbor. O tome se s djecom razgovara u školama.

Razvijeni sustav profesionalnog usmjeravanja pomaže u odabiru zanimanja koje će donijeti zadovoljstvo. Posebna socijalna služba pomaže srednjoškolcima da odaberu višu ili srednju obrazovnu ustanovu koja odgovara njihovim idejama o budućnosti. U srednjoj se školi redovito održavaju sastanci na kojima učenici razgovaraju o svojim planovima s učiteljem.

Prema anketama, polovica mladih Danaca sigurna je da je potpuno slobodna u izboru svoje budućnosti i da ima potpunu kontrolu nad svojim životom.

Malene RYDAHL Dansku naziva zemljom istinske socijalne mobilnosti. Za potrebe knjige susrela se s čovjekom koji je rođen u malom gradu u radničkoj obitelji, a trenutačno zarađuje više od milijun kruna godišnje u jednoj od najvećih odvjetničkih tvrtki u Kopenhagenu.

„Da sam rođen u nekoj drugoj zemlji teško bih stekao takav položaj. Imao sam jednake mogućnosti kao i svi moji vršnjaci. Studirao sam na pravnom fakultetu, dobio stipendiju i nisam se morao zadužiti. Ponosan sam što danas plaćam visoke poreze kako bih se mogao odužiti svojoj zemlji.”

..................

NAPOMENA

• RUSIJA: Mel.fm – portal posvećen obrazovanju i odgoju.
• Izvor: mel.fm