U prvi razred bez znanja jezika?

…sjedili šestogodišnjaci i šestogodišnjakinje. Neki su pratili što govori učiteljica, a neki su više bili zaokupljeni novim bojicama i olovkama.

Ispred svakog je učenika stajao natpis s imenom: Mehmet, Shakira, Ameena... Klasičnih njemačkih dječjih imena poput Floriana, Maxa, Anje ili Stefana gotovo da i nema.

Osnovnu školu nazvanu po pjesniku i prevoditelju Christianu Morgensternu polaze učenici iz 42 različite nacije: od Afganistana, preko Sirije, jugoistočne Europe i, naravno, Turske. Osamdeset posto prvašića djeca su iz useljeničkih obitelji, a mnogi od njih ne posjeduju ni temeljna znanja njemačkoga.

PODJELA RADI JEZIKA

I to je problem koji je prije početka ove školske godine potaknuo javne rasprave. Sve je krenulo kad se demokršćanski političar Carsten LINNEMANN u razgovoru za dnevnik Rheinische Post založio za stroža pravila pri upisu u njemačke škole.

– Djetetu koje jedva govori i razumije njemački nije mjesto u osnovnoj školi. Tu se djecu treba poučavati jeziku još tijekom predškolskog obrazovanja – rekao je visokopozicionirani član Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelarke Angele MERKEL.

Ispitivanje javnog mnijenja o toj temi pokazalo je da Linnemannu za pravo daje 50,2 posto ispitanih. Najviši je stupanj podrške demokršćanski političar dobio od članova desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD).

Rasprava je podijelila i pedagoge: dok neki smatraju da je dobro poznavanje njemačkog važno, drugi su mišljenja da djecu, bez obzira na stupanj poznavanja njemačkoga, treba što prije integrirati u njemački obrazovni sustav.

Karina JEHNICHE, ravnateljica Osnovne škole Christian Morgenstern, snažno se zalaže za to da se djeca prije polaska u školu bolje pripreme.

– Djeca su različita. Mnoga koja krenu u školu dosad su bila suočena samo sa svojim materinskim jezikom – kaže Jehniche.

Neka su se djeca s njemačkim jezikom susrela u vrtićima. No s obzirom na kroničan nedostatak mjesta u njemačkim vrtićima teško je očekivati da svako dijete s nedostatcima u poznavanju njemačkoga zaista i dobije mjesto. 

Učiteljima prvašića u Osnovnoj školi Christian Morgenstern pomažu i asistenti sa znanjem materinskih jezika učenika: turskoga, arapskoga, poljskoga i bugarskoga, a koji posjeduju iskustva u učenju njemačkoga kao stranog jezika. Djeca se potiču da se služe isključivo njemačkim jezikom.

DJECA POMAŽU DJECI

No u prvom razredu s 80 posto učenika kojima njemački nije materinski jezik sve ide malo sporije. Već pri najjednostavnijoj vježbi međusobnog upoznavanja to postaje jasno. Učitelji se služe rukama kako bi djeci objasnili što se od njih traži, uglavnom uspješno. Djeca koja razumiju više pomažu onima kojima razumijevanje ide teže.

– Ja ti mogu pomoći ako želiš – kaže jedna djevojčica dječaku koji sve više „tone” u stolac.

Početak „od nule” na njemačkome još je teži ako se radi o polaznicima viših razreda. Mnogi koji su već polazili školu u Njemačkoj nakon višetjednih pauza, tijekom kojih su s obiteljima govorili isključivo materinji jezik, vraćaju se s velikim rupama u znanju, zaboravivši i ono malo što su naučili. No komunikacija s roditeljima može se pretvoriti u veliki izazov. Na roditeljskim sastancima učitelji i roditelje pokušavaju privoljeti da sudjeluju u tečajevima njemačkoga.

Nakon SAD-a, Njemačka je jedno od najpopularnijih odredišta za doseljenike. Ravnateljica Jehniche svjesna je koliki je to izazov.

– Ovi ljudi ostaju ovdje. Pitanje kako ćemo se pomaknuti naprijed zapravo je pitanje stava – kaže i dodaje kako na činjenicu da mnoga djeca dolaze u njezinu školu bez znanja njemačkoga treba gledati kao izazov, a ne problem. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema Deutsche Welle ]