Šest ključnih problema hrvatskih gimnazija

Prije svega, mišljenja sam da je debata o ovom pitanju neuvjerljiva i suvišna, tvrdi Goran Đurđević diplomirani je povjesničar i arheolog, čitelj povijesti u OŠ Antuna Kanižlića u Požegi.

Prateći suvremeni svijet i gibanja koja se događaju, mala je vjerojatnost da će tržište trebati osobe sa završenom osnovnom školom (neovisno traje li osam ili devet godina). Minimalna razina znanja, vještina i kompetencija je srednja škola (strukovna, koja će omogućiti završenim maturantima izlazak na tržište rada, ili gimnazija, koja će biti odskočna daska za daljnji studij).

• Stoga bi, prije svake rasprave, srednja škola apsolutno trebala biti obvezna.

U ovom ću se tekstu pozabaviti gimnazijskim obrazovanjem i mogućim pravcima promjena. Svjestan sam ograničenosti budžeta za obrazovanje pa je nužno napraviti promjene unutar okvira koji su zadani.

U praksi to znači da nisu potrebna otpuštanja ili nova zaposlenja nego preraspodjela aktivnosti.

Dosadašnji gimnazijski program nastao je na tradicijama tzv. opće kulture, što znači da postoji jako puno predmeta (u prvom razredu opće gimnazije 15 predmeta, a u trećem razredu opće gimnazije čak 17 predmeta) koji obuhvaćaju različite aspekte prirodnih, društvenih i humanističkih znanosti.

■ 6 KLJUČNIH PROBLEMA HRVATSKIH GIMNAZIJA

1. Prevelik naglasak na faktografiji

Svi su predmeti vezani uz stjecanje što više faktografskog znanja. Tako su nastavni programi i planovi, bez obzira na poneka rasterećenja, postali upravo to – svojevrsna skladišta golemih količina faktografije, manje ili više različitih činjenica koje često imaju svrhu samo za sebe ili eventualno na kvizovima opće kulture.

2. Dezintegrirani i prekobrojni predmeti

Važno je promišljati o integraciji predmeta. Je li nužno u općoj ili jezičnoj gimnaziji imati šest sati tjedno fizike, kemije i biologije? Možda bi se trebalo navedene predmete integrirati u jedinstveni predmet, što bi omogućilo pojednostavljenje i integriranje nastavnih sadržaja, ali i smanjivanje satnice.

3. Nedostatak konceptualnog znanja

Nije nužno da učenici obrade i pročitaju osam djela romantizma nego da usvoje osnovne elemente romantizma. Time smo se pomaknuli na konceptualni oblik znanja. Uz to, treba se integrirati tematska nastava, što znači da se romantizam radi iz više predmeta usporedno jer književno ili glazbeno stvaralaštvo nije odvojivo od društvenih i političkih procesa.

4. Nema dovoljno izbornih predmeta

U gimnazijama se, osim vjeronauka ili etike, nude samo dva sata izbornih predmeta. Zato treba omogućiti nekoliko različitih izbornih predmeta koji nisu proširena verzija postojećih redovitih predmeta.To ne znači da bi se neki predmeti ukinuli nego bi im status prešao iz obveznih u izborne. Treba se njegovati odgovornost učenika koji će imati priliku sami oblikovati svoj program.

5. Nedostatak prakse u školama

Uvođenje prakse u gimnazije također je nužnost. Prije svega, ta se praksa može odraditi tijekom nastavne godine iz nekog predmeta ili tijekom ljetnih i/ili zimskih praznika. Dovoljno je pet radnih dana prakse, i to u kulturnim institucijama, humanitarnim organizacijama ili udrugama. U tim će djelatnostima gimnazijalci razviti odgovornost i prihvaćanje različitog posla.

6. Neadekvatna državna matura

Potrebna je reforma državne mature na kojoj će se omogućiti veća izbornost predmeta, ali i prelazak s faktografije na vještine i konceptualno znanje. Vanjsko vrednovanje ne treba biti isključivo kroz državnu maturu nakon 4. razreda nego se treba provoditi periodički, primjerice, uvođenjem sustava prijemnih ispita za srednju školu. [ IZ DRUGIH MEDIJA | telegram.hr ]

• Cijeli tekst možete pročitati OVDJE!

.......................

O autoru:

Goran Đurđević diplomirani je povjesničar i arheolog. Međunarodni je auditor kvalitete u visokom obrazovanju i član više stručnih tijela koja problematiziraju kvalitetu odgoja i obrazovanja. Dobitnik je dvije Rektorove nagrade na Sveučilištu u Zadru, kao i nagrade Hrvatske udruge nastavnika povijesti 2015. Autor je desetak znanstvenih i stručnih radova te nekoliko prikaza knjiga. Zaposlen je kao učitelj povijesti u OŠ Antuna Kanižlića u Požegi.