Kako se morski konjići koriste svojom glavom

Neobičan oblik glave patuljastoga morskoga konjića dopušta mu da se prišulja plijenu i ugrabi ga. Patuljasti morski konjići plivaju sporo, ali to ne umanjuje njihovu sposobnost da love plijen. Manjak brzine nadoknađuju neprimjetljivošću. Mogu neprimjetno približiti čeljust svom plijenu na daljinu debljine novčića i napasti ga prije nego što uspije umaknuti. Znanstvenici su nedavno otkrili da je tajna uspješnog napada morskoga konjića u neobičnu obliku njegove glave.

Morski se konjići često hrane sićušnim račićima po imenu kopepodi. Kopepodi obično vrlo brzo pobjegnu kad osjete prijetnju u blizini. Za to im je potrebno upozorenje od samo dvije ili tri milisekunde. To otprilike odgovara vremenu potrebnom muhi da zamahne krilima.

Patuljasti morski konjić (Hippocampus zosterae) može napasti plijen u upola kraćem vremenu, ali da bi u tome uspio, mora doplivati tik do kopepoda a da ga pritom ne uplaši. Znanstvenici su otkrili da se, dok morski konjić pliva, voda ispred njegove glave jedva pomiče i to je ključ njegova uspjeha. Kopepodi se koriste dlačicama koje im služe kao antene za opasnost, ali zbog oblika svoje glave morski konjić komeša vodu pa kopepodi nikad ne znaju što dolazi.

Patuljasti morski konjići jedna su od najsporijih vrsta riba u moru, a kako su im njuške kraće nego u drugih morskih konjića, moraju napasti plijen s manje udaljenosti. Zahvaljujući obliku svoje glave, patuljasti morski konjić može uloviti jednu od najbržih vrsta račića na planetu.

Ti morski konjići i neke vrste kopepoda nastanjuju podvodne livade morskih trava u Meksičkom zaljevu i drugim dijelovima Karipskoga mora. Spor tok vode tipičan za takve podvodne livade olakšava kopepodima otkrivanje opasnosti, ali im se morski konjići mogu neprimjetno približiti koristeći se oblikom svoje glave.

Da bi istražili tajnu morskih konjića, znanstvenici su usmjerili lasere kroz vodu u akvariju koji je sadržavao patuljaste morske konjiće i kopepode. Čestice u vodi sudarale su se u svjetlu lasera i prouzročivale sitne promjene u njegovu smjeru. Proučavajući te promjene, znanstvenici su mogli saznati kako se tekućina pomiče. Kad su proučavali put lasera oko glave konjića koji su napadali plijen, znanstvenici su uočili malu točku blizu vrha njuške gdje je voda ostajala mirna. Druge ribe uspijevaju u lovu na kopepode u mirnoj vodi u otprilike 33 % slučajeva, ali kad se patuljasti morski konjić dovoljno približi plijenu, on u impresivnih 94 % slučajeva uspijeva uhvatiti plijen.