U petak ne šaljite djecu u školu ako ne morate

... potvrdio je za tportal Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata i Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, pozvala je sve koji imaju mogućnost ostaviti stariju djecu kod kuće ili mlađu na čuvanje bakama i djedovima da budu podrška učiteljima te da ne šalju djecu u školu.

„Štrajk ćemo organizirati kao i uvijek dosad: roditelji koji ne mogu zbrinuti djecu dovest će ih u školu, a djeca koju roditelji mogu ostaviti negdje ne moraju dolaziti u školu. Neće biti neopravdanih sati. Djeca će biti zbrinuta i to je najvažnije“, najavio je Vilim Ribić u 'OTVORENOM'. 

Učitelji, nastavnici i profesori koji neće biti u štrajku morat će se pak potruditi da organiziraju svoju nastavu i obavijeste djecu i roditelje da oni rade, kazao je Ribić, dodajući da je na njima da se snađu kako će to učiniti.  
Može se očekivati to da se srednjoškolci, studenti, pa i stariji osnovnoškolci neće pojaviti u školama i na fakultetima u petak, a dvojbama su prepušteni nastavnici – još uvijek se ne zna koliko će ih u konačnici stupiti u štrajk – kao i roditelji učenika razredne nastave, osobito prvašića, koji bi mogli posegnuti za baka-servisom ili tetama čuvalicama. 
Sanja Šprem podsjeća da uvijek u vrijeme štrajka svu djecu koja pristignu u školu zbrinjavaju učitelji ili školske stručne službe. 
„Roditelje ne treba zabrinjavati ako nemaju kamo s djecom, ako nema bake koja bi ih pričuvala ili djeca nisu dovoljno samostalna, kao srednjoškolci ili učenici od petog do osmog razreda osnovne škole, da ostanu sami kod kuće. U školi je definitivno uvijek organiziran prihvat djece. Roditelji, naravno, ne trebaju biti zabrinuti, ali pozivam sve one koji imaju mogućnost ostaviti djecu – ili kod kuće ili kod baka i djedova – da budu podrška učiteljima i da ne šalju djecu u školu“, poručila je Šprem.
„Za vrijeme štrajka u školi se organizira čuvanje djece, što u praksi znači da igraju društvene igre, gledaju crtiće, druže se, crtaju... Djeci je boravak u školi uvijek interesantan. Roditelji se ne moraju zabrinjavati oko toga“, istaknula je Šprem, potvrđujući da će djeca u školi i u petak dobiti doručak, ručak i užinu, obroke koje plaćaju njihovi roditelji. 

U HRT-ovoj emisiji OTVORENO voditelj Mislav Togonal upitao je Vilima Ribića zašto četiri posto i koliko je to prosječno na jednoj plaći učitelja ili profesora.

„Konkretno je to oko 200 kuna“, kaže Ribić i nastavlja,„ A četiri posto zato što su u kolovozu Vlada RH i sindikati u zdravstvu potpisali rast plaća za četiri posto. Mi mislimo da je to dobro. To je dobro za ekonomiju. To je povećanje potražnje, potrošnje i to će sigurno blagotvorno djelovati na rast gospodarstva. To je bio jedan dobar postupak. Ali, isto tako mislimo, ako ima za ljude u zdravstvu, nekako nam se čini da bi moralo biti i za ljude u obrazovanju, jer je sam premijer prije pune tri godine najavio da će prosvjeta kada bude uvjeta za rast plaća, biti prva. On je sve to vrijeme, na to mislio, a nije ništa napravio.“

Na pitanje, kada se gleda stručna sprema, prosvjetari su nekako najviše pozicionirani, što je i logično, uglavnom su visoka stručna sprema. Koja je prosječna plaća?

Ribić odgovara: „Oni su najlošije pozicionirani. Tri četvrtine radne snage u obrazovanju je s visokom stručnom spremom, a imaju izrazito najniže plaće od svih visokih stručnih sprema u zemlji. I to dramatično niže.

Dakle, dok u javnoj upravi, socijalnom osiguranju – primjerice – po Državnom zavodu za statistiku, imaju 10.000 kuna plaću, prosvjetar s visokom stručnom spremom ima 6.000 kuna.

A prosječna plaća u obrazovanju je niža nego prosječna plaća u zemlji. 5.400 kuna je prosječna plaća u obrazovanju, a 5.600 je prosječna plaća u zemlji. I sada vi uzmite da je u tih 5.400 i Sveučilište, koje po logici ima znatno veće plaće, onda je prosjek u osnovnom obrazovanju je 4.974 kune. Usporedite to sa 8.000 prosjek u zdravstvu, 10.000 u javnoj upravi... To je dramatično podcjenjivanje rada ljudi u obrazovanju.“

„Evo nas u predizborno vrijeme“, obraća se Togonal ministru Mornaru. „Vidimo što se događa. Vlada dijeli šakom i kapom, pa će umirovljenici dobiti božićnicu, dijelite vaučere za struju, spašavate zadužene u 'švicarcima', a evo za prosvjetare nema. Četiri posto nije to neka velika svota!“

„Pa, nije ni mala... Mi bi morali baratati točnim brojkama. Ovo što je gosp. Ribić izrekao, daleko su od točnih brojaka“, tvrdi ministar vedran Mornar. Zatim nastavlja: „Krenimo od četiri posto plaća u sustavu znanosti i obrazovanja. Ako je naša masa, približno 10 milijardi kuna, nešto malo manje... 9,6 milijardi... Koliko je 4% od 10 milijardi. Ne može biti nešto što počinje na dva, može biti samo nešto što počinje na četiri. Dakle, ona moja računica od 400 milijuna kuna je definitivno je točna.“

Rekli ste 340 ... domeće Togonal.

„Da, 340 milijuna, ako ne idemo povećavati osnovicu, odnosno ako ne idemo povećavati koeficijent za 4 posto, nego ako povećavati onu osnovicu bez dodataka, onda se to malo smanjuje

na 340 milijuna kuna. Vrlo okvirne brojke vam govorim ... koje je lako provjeriti ... jer je doista lako izračunati. Ono što doista moram reći, da je Vlada RH spremna na kompromis. Vlada stalno nudi pregovore ... Vlada priznaje da su plaće u školstvu relativno niske ... i spremna je o tome razgovarati, odmah izbora, i odmah nakon izbora ponuditi nekakav održivi model povišice plaća.“ – objašnjava Mornar.

„Mislite da Ribić bude razgovarao s vama nakon izbora?“, pita voditelj emisije Otvoreno.

„Pa, s kim god bude razgovarao. Ja vjerujem da hoće. Ali, o tome će odlučiti birači! Što se tiče brojaka, idemo sada doista prave brojke, koje sam danas izvukao iz sustava, iz naših platnih lista... prosječna plaća naših nastavnika u osnovnoj školi je 6.500 kuna, prosječna plaća nastavnika u srednjim školama je 6.600 kuna.

Znate li vi kolika je plaća visoke stručne spreme u Ministarstvu obrazovanja i znanosti, ako se u tu plaću uključi i plaća ministra, plaća petero pomoćnika, dakle, državnih dužnosnika, plaća zamjenika ministra?“ pita ministar Mornar.

„Kolika?“ zanima Togonala.

„VSS u ministarstvu ima prosječno 6.400 kuna, dakle manje nego li ima učitelj u osnovnoj školi, a ako idemo gledati prosječnu plaću svih u sustavu, od spremačice do rektora je 6.398 kuna“, kaže ministar.

Na to reagira sindikalac Vilim Ribić: „Čujte ministre, ajde da se nešto dogovorimo. Ja ću sada, ovaj čas, zaustaviti štrajk, ako ijedan od ovih podataka vi sutra dokažete na konferenciji za tisak. Ja sam vam izvadio podatke Državnog zavoda za statistiku. Meni je neugodno da vam kažem ovdje pred milijunskim auditorijem, da vi ovdje iznosite nevjerovatne neistine. Nađite tog nastavnika koji ima ove plaće. Ministre, ovo je ozbiljna stvar. Nemojte se s ovim igrati. Moramo javnost objektivno i istinito informirati. Mi koristimo podatke Državnog zavoda za statistiku RH. Pa, to nije sindikalni Zavod za statistiku, već državni.“

Ministar Mornar će: „Mi se slažemo s tim da trebamo ići s točnim brojkama. Ja bih molio da ne upadate u riječi.“

„Ponudio vam čovjek da će zaustaviti štrajk“, podsjeća Mislav Togonal, „ako vi dokažete brojke.“

„Ma, može... dođite sutra... Mi smo nudili na sastanku sa sindikatima...“, kaže ministar.

„Ne mogu vjerovati da iznosite te podatke...“, objašnjava Ribić.

Na to pojašnjava ministar Mornar: „Probali smo sjesti zajedno i izračunati te brojke, i sindikat na to nije pristao... zašto griješi Državni zavod za statistiku...“

„Opet neistine. Kada to nismo pristali? Što ste naveli... Pa, dali ste javnosti podatak o 20 dodataka... Pa u njima je 17 dodataka, prekovremeni rad, sve po Zakonu o radu, nema veze s kolektivnim ugovorima...

Vi šaljete poruku kako su lukrativni, ogromni dodatci... Kako je prosvjetarima dobro, a tamo piše: prekovremeni rad, rad subotom, rad nedjeljom, pa to imaju svi radnici u zemlji... A vi govorite: oni imaju neke specifične dodatke... Koje su sve Vlade potpisale do sada. Sve. Znači imalo je razloga zašto postoje ti dodatci...

Oni omogućuju da prosvjetni sustav funkcionira. Bez tih dodataka ne bi mogao funkcionirati. Jer se pomaže onim poslovima koji su specifični i traže stimulaciju, pa zato set i potpisivali takve ugovore. I nedavno ste ih potpisali“, konkretan je Ribić.

„Što se tiče Državnog zavoda za statistiku, da se vratimo na to, u toj prosječnoj plaći su i plaće djelatnika u predškolskom odgoju, što nije domena ministarstva obrazovanja nego lokalne samouprave, tu su plaće i privatnih škola, a mi znamo da privatne škole ponekad nude i uvredljivo niske plaće nastavnicima, neki nude i po 3.000 kuna. Mi to smatramo neprihvatljivim... to je doista nedopustivo. I ono što je najvažnije, Zavod za statistiku ne računa osobu koja radi s punim radnim vremenom. Ako vi doista u prosjeku uračunate osobu koja ima opterećenje od dva sata predavanja nekog predmeta tjedno, onda ćemo doći do vašeg podatka...“, objašnjava Vedran Mornar.

„Samo malo...“, uskače Ribić, „plaće u predškolskom obrazovanju, zato što su na lokalnom proračunu, su znatno veće nego plaće u obrazovanju. A plaća privatnih škola je jako malo da bi imali težinu u prosjeku...“

•  Cijelu emisiju možete pogledati OVDJE!

Izvor: tportal.hr | hrt.hr