MEĐU NAJSLABIJE PLAĆENIMA U EUROPI
Uči djecu već 17 godina, a plaća joj ni šest tisuća
Snježana Lucić Schuster ima 17 godina staža i plaću nešto manju od 6 tisuća kuna. Da je profesija kojoj pripada, kako kaže, „srozana“, ne vidi se samo po društvenom položaju učitelja...
... koji su izgubili gotovo sav utjecaj, nego i po plaćama koje su niže od državnog prosjeka. Da Snježana živi u Luksemburgu, njezina plaća bila bi gotovo deset puta veća.
Prema podatima Europske komisije, odnosno njihove mreže Eurydice, plaća nastavnika u primarnom obrazovanju (osnovnim školama) u Hrvatskoj kreće se od 8.692 do 12.449 eura u bruto iznosu.

■ LUKSEMBURG – NAJVIŠE
U Luksemburgu su, za naše pojmove, ali i većinu europskih zemalja, godišnji iznosi nedostižni – kreću se od 70.450 pa do fantastičnih 124.462 eura.
Druge europske zemlje imaju skromnije učiteljske plaće pa, primjerice, u susjednoj Sloveniji učitelj godišnje dobije bruto 16.810 do 27.029 eura. U Finskoj je bruto plaća učitelja od 31.699 pa do 41.227 eura. Da su naši učitelji, nastavnici i profesori potplaćeni, dobro znaju i njihovi učenici, koji su, kaže nam profesor hrvatskog jezika u zagrebačkoj Devetoj gimnaziji Tomislav Biljak, već dobro prihvatili kapitalistička mjerila – vrijediš onoliko koliko te plaćaju.
...............................
■ UČITELJI U SREDIŠTU LONDONA ZARAĐUJU VIŠE NEGO NA PERIFERIJI
Zanimanje učitelja u Velikoj Britaniji je cijenjeno zbog konkurentne plaće i velikih pogodnosti. Učitelji s punim radnim vremenom rade 37 sati tjedno, a tijekom godine ukupno rade 39 tjedana. Godišnje britanski učitelj u prosjeku zaradi 37.400 funti, ali plaće variraju ovisno o području u kojem učitelj živi i u kojem se škola nalazi. Tako su, na primjer, plaće učitelja u središtu Londona nešto više nego njihovih kolega kojirade na periferiji.
...............................
– Jednom mi je jedan učenik, koji nije spremio lektiru i nije znao što je trebao, odgovorio: “Vi to sve znate, ali kakve vam koristi od toga, kakva vam je plaća?” Htio je reći da znanja nisu važna i da smo mi najbolja potvrda tog stava – kaže Biljak dodajući da je njima u školama dugo bilo neugodno govoriti o novcu. – Moramo se osloboditi srama i tražiti što nam pripada – kaže Biljak.
A sram se očitovao i na licima trojice zaposlenih u Osnovnoj školi kralja Tomislava. Pitanje koliku bi plaću trebali imati nastavnici zbunilo je Nevenku Mravlinčić, Vesnu Mlinar i Zvonimira Malnara.
– Dvije tisuće eura – promucala je Nevenka i brže bolje dodala: – O nee, pa liječnici bi onda imali manje...
– Da, dvije tisuće eura bi bile korektne plaće – poduprla je Mlinar.
Iznos o kojem su govorile, svjesne su toga, dugo, dugo, ostat će samo pusta želja.
■ POZIV PREMIJERA
Povećanje od četiri posto zbog kojeg su sada u štrajku, na, primjerice, Snježaninu plaću značio bi dodatnih dvjestotinjak kuna. Iako nije neki iznos, Snježana skromno kaže da bi dobrodošao, posebice zato što ima stambeni kredit u „švicarcima“. No, ni toliko povećanje učitelji neće dobiti, bar ne sada. Jučer je to poručio i premijer Zoran Milanović, ističući da im ono što traže sadašnja Vlada ne može dati.
– Razgovarat ćemo za dva mjeseca. Pozivam učitelje i profesore da se malo strpe i bit će sve u redu. Znanja koja učitelji i profesori prenose djeci su vrlo važna – kazao je Milanović, dodajući da je i ovaj štrajk “višedesetljetna borba sindikalnih čelnika za vlastite fotelje“.
Rekao je da će dani u štrajku nastavnicima vjerojatno biti plaćeni, ali da je ovo što se događa ružno.
– No tako su navikli raditi s HDZ-om i Sanaderom, ali ja sam drukčiji – dodao je pozivajući roditelje da danas pošalju djecu u školu.
Premijerovu ocjenu da je štrajk prosvjetara „besmislen i komičan“ Vertikala sindikata obrazovanja nazvala je „još jednim političkim i ljudskim padom Zorana Milanovića kao predsjednika Vlade”. Ne vjeruju mu da će nakon izbora doći na red. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Večernji list | piše: Irena Kustura ]
Raspored online nastave za utorak, 17. ožujka 2020.
Isto kao i danas i u utorak će učenici razredne…
Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj
… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava bez uljepšavanja komunicirati probleme…
Medijski opismeniti djecu, ali i roditelje
Većina se njime koristi za društvene mreže ili igrice, a…









