Učenici ni ne znaju da imaju građanski odgoj u školama

... čak ni kad moraju samo zaokružiti točan od četiri ponuđena odgovora.

Uz to, gotovo tri četvrtine učenika završnih razreda srednjih škola ne smatra da je NDH bila fašistička tvorevina, polovica se u potpunosti slaže s tvrdnjom da je homoseksualnost vrsta poremećaja ili bolesti te da bi homoseksualcima trebalo zabraniti javne istupe jer na taj način loše utječu na mlade, a njih 40 posto žestoko se zalaže da se zaustavi svaki pokušaj sudskog progona branitelja za zločine počinjene u Domovinskom ratu.

Tek je 27 posto ispitanika među ponuđenim imenima – Kolinda Grabar-Kitarović, Jadranka Kosor, Tomislav Karamarko i Zoran Milanović – zaokružilo točno ime na pitanju kako se zove predsjednik/predsjednica Vlade RH, a samo 19 posto ih je znalo da izvršnu vlast obnaša koalicija SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU. Pokazali su to podatci istraživanja „Politička pismenost učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj“ koje su GOOD inicijativa, GONG i Institut za društvena istraživanja proveli na uzorku od 1.146 hrvatskih maturanata. Politička znanja maturanata ispitana su kroz 19 pitanja u tri područja – politički pojmovi, ustavno-političko ustrojstvo i politička informiranost.

Na svako su pitanje mogli odabrati jedan od četiri odgovora, no samo je jedan od 1.146 učenika ispravno odgovorio na sva postavljena pitanja. GOOD zato opet poziva na uvođenje Građanskog odgoja kao zasebnog predmeta. Smatraju da će, ostane li na sadašnjem statusu međupredmetne teme koja bi se trebala provoditi, to ostaviti duboke posljedice na cjelokupno društvo.

– Tijekom ministra Željka Jovanovića Vlada se pompozno hvalila kako je uvela Građanski odgoj, a ispostavilo se da od toga nema ništa. Čak 60 posto naših učenika kaže da ne pohađa taj predmet. Jedna smo od rijetkih država kod kojih ovako važni predmeti nisu sustavno uvedeni i implementirani u naš sustav. – smatra Berto Šalaj iz Vijeća GONG-a, koji smatra da je sadašnji program pun besmislica. Posebno ističe kako se istraživanje odnosi na učenike završnih razreda srednjih škola, o onima koji dobivaju politička prava, a time i svoju važnu ulogu u demokratskom društvu. Istraživanje se odnosi na politička znanja i stavove koje imaju o društvenim i političkim odnosima.

– Rezultati su, generalno gledajući, negativni i upozoravaju na prilično ozbiljne deficite u demokratskoj političkoj kulturi učenika. Ta ocjena posebno vrijedi za učenike trogodišnjih srednjih škola – rekao je Šalaj.

U inicijativi ne smatraju da bi se uvođenjem novog predmeta svi problemi riješili preko noći, ali misle kako bi to bio važan prvi korak kojim bi političke elite pokazale da su svjesne koliko je važno graditi demokratku političku kulturu.

– Ovi rezultati puno manje govore o mladima, a puno više o nama kao društvu i o tome što smo radili zadnjih 20 godina. Nitko se ne rađa kao demokrat ili liberal, kao tolerantan ili netolerantan. To je ono što smo mi mladima ostavili, ovo je naša slika. Međutim, obrazovni sustav ima tu poziciju da kroz neko razdoblje pokuša utjecati na mlade. No ni jedne političke elite dosad se nisu posebno posvetile tom području. – dodaje Martina Horvat uime GOOD inicijative poziva Ministarstvo i radne skupine za kurikularnu reformu da koriste rezultate istraživanja kako bi se osiguralo da se u reformi čuje i glas mladih.

– Potencijali obrazovanja ostaju neiskorišteni: mladi ne znaju dovoljno i nemaju razvijene kompetencije, a k tome su zbunjeni i neodlučni oko nekih temeljnih društvenih pitanja pa se možemo zabrinuti čini li ih to podložnima manipulacijama i je li to prepreka njihovu budućem sudjelovanju u rješavanju društvenih problema. Često ističemo neznanje i neinformiranost mladih, ali ne čujemo poruke što njima treba. Područja koja im nedostaju u sadašnjem obrazovanju su suvremeni mediji, Europska unija, zaštita okoliša, aktualna društvena događanja, problemi na globalnoj razini... To su teme na koje možemo odgovoriti ako sustavno uvedemo Građansko obrazovanje. Jer kakve mi to međupredmetne programe imamo kad mladi uopće ne percipiraju da ih imaju? Uz to, najviše se informiraju preko društvenih medija, vršnjaka i interneta. Škola je još jednom propustila biti važan resurs u tom lancu. – smatra voditelj kurikularne reforme Boris Jokić koji spremno prihvaća sve prijedloge.

– U početnoj fazi kurikularne reforme koju pripremamo nije predviđeno uvođenje novih predmeta. Ali od početka je jasno da su građanske kompetencije jedno od područja koja se moraju na kvalitetan način tretirati u obrazovanju. Najvažnija je izrada jasnih ishoda učenja vezanih uz građansku i političku pismenost te stručno osposobljavanje nastavnika u tom pogledu. – rekao je Jokić.

Dodaje kako se građanska i politička pismenost moraju razvijati neprestano u samim aktivnostima škole.

– Svaka škola mora živjeti i promicati demokraciju i toleranciju te na taj način djeci usaditi takve vrijednosti. – zaključio je Jokić. [ IZ DRUGIH MEDIJA | 24sata |  piše: Anela Kuburaš ]