IZ DRUGIH MEDIJA ■ IZBORNA OBEĆANJA I OBRAZOVANJE
Obrazovanje je zadnje prase u hranidbenom lancu
Obrazovanje je zadnje prase u hranidbenom lancu, o njemu razgovaramo samo prije izbora – tom je ocjenom mladi ORAH-ov predstavnik Ivan Buljan ...
... dao možda najbolji odgovor zašto su obrazovanje i znanost resori u kojima je u 25 godina hrvatske samostalnosti bilo najviše štrajkova.
Hoće li predstojeći parlamentarni izbori taj status promijeniti te hoće li obrazovanje i znanost napokon doživjeti zasluženi uzlet, pokušali su u ponedjeljak doznati predstavnici obrazovnih sindikata na okruglome stolu što ga je Matica hrvatskih sindikata Vilima RIBIĆA organizirala u Zagrebu.
U sindikalnu zgradu čelnici obrazovnih sindikata “priveli” su predstavnike ukupno sedam najvećih stranaka i koalicija kako bi predstavili svoj obrazovni program i odgovorili na pitanja sindikalaca.
Okrugli stol protekao je u više-manje korektnim tonovima, ali donekle obeshrabrujuće djelovali su zaključci većine stranačkih predstavnika kako poboljšanja u obrazovanju može osigurati uglavnom (neizvjestan) gospodarski rast, kao i ne potpuno eksplicitan odgovor predstavnika HDZ-a i Domoljubne koalicije hoće li nastaviti sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije.
– KLJUČNO JE: NEMA PROMJENA BEZ NOVCA – poručuje HDZ-ov Martin ORŠOLIĆ, koji na pitanje o nastavku provedbe Strategije, na kojoj je radilo 130 stručnjaka teoretičara i praktičara, a njih još 400-tinjak trenutačno priprema kurikularne promjene, odgovara: “Kurikularnu reformu ćemo nastaviti, ali to je skup dobrih želja. Moramo uključiti dodatni dio kvalitetnih ljudi iz svih područja”.
■ HRVATSKA RASTE: BESPLATNO SAMO REDOVNIM STUDENTIMA
Ministar Vedran MORNAR iznosi optimistične prognoze: samo do 2020. godine stručnjaci koalicije Hrvatska raste povući će oko milijardu eura iz europskih fondova za sustav obrazovanja i znanosti, a milijardu kuna bit će utrošeno na poslove oko kurikularne reforme, poput izobrazbe nastavnika i reforme strukovnog obrazovanja. Kao i većina sudionika naglasio je potrebu odbacivanja uravnilovke, odnosno jednakog načina plaćanja svih nastavnika, bez obzira na to rade li kvalitetno ili ne, što će se postići ocjenjivanjem nastavnika i vanjskim vrednovanjem ishoda učenja:
– Kurikularna je reforma srž svega – poručuje on.
Mornarov je stav da treba ukinuti B (nižu) razinu državne mature, kao i to da besplatno obrazovanje bude dostupno isključivo redovnim studentima. Oko milijardu kuna utrošit će se na izgradnju i renoviranje studentskih domova. Govoreći o mogućoj integraciji sveučilišta, zaključuje kako će “prije Sava poteći uzvodno nego će se, primjerice, zagrebački Pravni fakultet odreći pravne osobnosti”.
■ HDZ: NOVACIMA ĆEMO SUBVENCIONIRATI KAMATE
HDZ-ov Nikola RUŽINSKI velikim je problemom u nas ocijenio to što 80 posto završenih srednjoškolaca upiše studij, a svega njih 30 posto ga završi, što znači da treba mijenjati upisnu politiku.
– Nužan je razvoj gospodarstva, investiranje u sustav obrazovanja, utjecaj znanosti i obrazovanja na gospodarstvo te obrnuto, stvaranje pozitivne klime. Novac će u obrazovanje doći iz povećanja BDP-a – najavljuje Ružinski.
Jedan od ciljeva im je do 2020. godine broj doktora znanosti zaposlenih u gospodarstvu povećati za 100 posto. Obećavaju i 15 tisuća kuna svakome tko prijavi projekt na program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020., a najavljuju i povratak subvencioniranja kamata za znanstvene novake kako bi ih zadržali u zemlji.
■ PAMETNO: OSNOVNA ŠKOLA 10 GODINA
Ivica PULJAK iz stranke Pametno pozdravlja Strategiju koju je donijela ova Vlada, ali zamjera da njezina implementacija ide presporo. Pametno je osmislio projekcije za poboljšanje obrazovanja u idućem 16-godišnjem razdoblju, sve do 2031. godine:
– Obvezna osnovna škola treba trajati deset, a ne devet godina kako je planirano Strategijom. Svi učenici trebaju ići u škole u jednoj smjeni i u školi biti cijeli dan. Nastavničko zanimanje treba učiniti najpoželjnijim, te postići da naši učenici u PISA ispitivanju budu iznad prosjeka OECD-ovih zemalja. Zakon treba mijenjati na način da sustav znanosti postane protočniji. Potrebno je promijeniti i način izbora čelnika institucija tako da, primjerice, rektore ne biraju samo dekani, nego manji broj neovisnih osoba s tim da politika nema presudnu riječ, ili čak da svi profesori biraju rektore – neke su od vrlo konkretnih mjera koje je iznio Puljak.
■ ORAH: SUSTAV JE PROBLEMATIČAN
ORAH je stranka koja je sačinila analizu trenutačnog stanja u obrazovnom sustavu na čak 300 stranica, a i to je tek sažetak:
– To metaforički pokazuje koliko je sustav problematičan – kaže Ivan BULJAN, dodajući kako mu je vrijeme na okruglome stolu bilo nedostatno za iznijeti ORAH-ov obrazovni program. ORAH, među ostalim, smatra da je sustav školarina danas loš i da ga treba mijenjati, a podupire i ulaganja u cjeloživotno obrazovanje.
■ NAPRIJED HRVATSKA: TREBAJU NAM DONACIJE I ZAKLADE
Ivo JOSIPOVIĆ iz Naprijed Hrvatska, kao sveučilišni profesor volio bi da mu se “podeblja” plaća većim izdvajanjem za znanost iz BDP-a, ali kaže da je realist i da to nije moguće brzo i radikalno. Privatnici moraju biti zainteresirani za ulaganje u obrazovanje, a moramo graditi i sustav donacija i zaklada, kaže.
– Ako se kupnja mercedesa poduzetniku prizna kao trošak, onda se ulaganje u obrazovanje i znanost mora priznati kao trošak u iznosu od 120 posto – smatra Josipović. Ako želimo motivirano sveučilište, kaže, onda uspješniji moraju imati veću naknadu od drugih. Protivi se etatizaciji sveučilišta, a smatra i nedopustivim da se studira 10 do 15 godina te na jedan ispit izlazi osam puta.
■ MOST: NAGRAĐIVAT ĆEMO NAJBOLJE NASTAVNIKE
Gordana RUSAK iz MOST-a ističe kako bi ta stranka u prvih nekoliko godina stimulirala STEM područja – obrazovanje u području prirodoslovlja, inženjerstva, matematike. Također, poticali bi studijske programe za nastavnička zanimanja:
– Novi kurikulumi trebaju dobro obrazovane nastavnike – poručuje Rusak, upozoravajući kako nastavničke studije upisuju studenti koji nisu najbolji. Zauzimaju se i za nagrađivanje najboljih nastavnika, formiranje studijskih programa u suradnji s poslodavcima ali i racionalizaciju nekih studijskih programa.
– Zar je potrebno da nova sveučilišta niču na svega stotinu kilometara od postojećih? – pita se Rusak.
KOALICIJA RADA: PREKVALIFIKACIJA ZA VIŠAK NASTAVNIKA
Za Jelenu PAVIČEVIĆ VUKIČEVIć iz Bandićeve Koalicije rada i solidarnosti važno je postići nacionalni konsenzus oko pitanja obrazovanja i znanosti.
– Hrvatski stručnjak najbolji je domaći izvozni proizvod i to treba zaustaviti – poziva ona. Upozorila je i kako zbog pada broja učenika možemo očekivati sve više tehničkih viškova.
– Umjetno stvaramo razrede, a uskoro će nastavnici ostajati bez posla. Za njih treba osigurati dokvalifikacije i prekvalifikacije – predlaže ova Koalicija. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Slobodna Dalmacija | Piše: Marijana Cvrtila ]
Raspored online nastave za utorak, 17. ožujka 2020.
Isto kao i danas i u utorak će učenici razredne…
Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj
… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava bez uljepšavanja komunicirati probleme…
Medijski opismeniti djecu, ali i roditelje
Većina se njime koristi za društvene mreže ili igrice, a…









