Obrazovni programi su neusklađeni s tržištem rada i to potiče nezaposlenost

Stručnjaci upozoravaju na problem neusklađenosti obrazovnih programa s tržištem rada, kao i potrebu reforme sustava osnovnog i srednjeg školstva te široku reviziju studijskih programa.

- Kada je o reformama riječ, manji je problem u politici, veći u akademskoj zajednici koja ne prihvaća promjene i pogrešno tumači sveučilišnu autonomiju. Država ne može davati novac javnim visokim učilištima i dalje ništa ne pitati. Autonomija znači odgovornost i upravo obrazovanje mora biti najagilniji sektor koji gura promjene. Kod nas nije tako. Obrazovanje koje minira promjene ne bi smjelo postojati - kaže Ivan VIDAKOVIĆ, direktor Microsofta Hrvatska.

Činjenica da IT nije ukorporiran u svakodnevnu nastavu jednaka je - uspoređuje Vidaković - kao da smo prije 50 godina donijeli odluku da olovka u školi nije potrebna. Sustavu zamjera što ne primjenjuje metode kolaboracije i poticanja vještina.

Prema riječima Nevena BUDAKA, voditelja Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije [donesene u Saboru prije godinu dana], tri su glavna razloga koja prouzročuju visoku nezaposlenost:

• neusklađenost upisnih kvota, kao i
• neusklađenost obrazovnih ishoda za određena zanimanja s potrebama poslodavaca.
• nedovoljno sudjelovanje građana u cjeloživotnom učenju, po čemu smo na začelju Europe: samo Rumunjska ima nižu stopu sudjelovanja odraslih u obrazovanju [1,5 posto] od Hrvatske [2,5 posto].

- Potrebno je izraditi i provesti mrežu svih škola u skladu s nacionalnim i lokalnim potrebama, izraditi standarde pojedinih zanimanja te s njima uskladiti obrazovne programe i osigurati dovoljno prakse u svim programima strukovnog i visokoobrazovnog sustava - kaže Budak.

Poreznim olakšicama, vaučerima i drugačije treba potaknuti građane da se uključe u sustav cjeloživotnog učenja, posebnog segmenta obrazovanja po kojem je Hrvatska na dnu Europske unije.

Neophodno je što prije izraditi sustav priznavanja ishoda neformalnih i informalnih oblika učenja kako bi se što većem broju građana priznale kvalifikacije stečene izvan formalnog obrazovanja.

Uz to, navodi Neven Budak, treba izgraditi sustav za razvoj pojedinca i ojačati službe za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje, proširiti primjenu informacijske tehnologije te uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete na svim obrazovnim razinama.

.............................

RAZINA OBRAZOVANJA NEZAPOSLENIH

• 5,1 posto osoba bez škole i s nezavršenom osnovnom školom
• 20,4 posto osoba sa završenom osnovnom školom
• 33 posto osoba sa završenom srednjom školom u trajanju do tri godine i školom za KV i VKV radnike
• 29 posto osoba sa završenom školom za zanimanja u trajanju od 4 godine
• 6,8 posto osoba sa završenim fakultetom i akademijom
• 5,5 posto osoba s prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stručnim studijem

.............................

[ IZ DRUGIH MEDIJA | Jutarnji list ]