U porastu izrugivanje i omalovažavanje

... kao što su ogovaranje, vrijeđanje, izrugivanje, omalovažavanje i socijalna isključenost, što se teže uočava nego tjelesno nasilje.

U istraživanju u kojem su sudjelovali učenici, nastavnici i roditelji utvrđeno je da se nasilje događa svugdje, ali češće na mjestima izvan nastave i škole.

Podaci pokazuju da je u porastu nasilje na internetu, što ne čudi s obzirom da je većina školaraca na društvenim mrežama, rekli su predstavnici Centra za mirovne studije.
Djeca su sve više izložena vršnjačkom nasilju, pa se treba upitati od kuda to dolazi, rekao je Darko TOT iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, dodajući kako omalovažavanja i govora mržnje ima u mnogim TV emisijama, medijima, saborskim raspravama, na društvenim mrežama.
Omalovažavanje na društvenim mrežama tipa „tko kakve ima tenisice“ dovelo je i do samoubojstava, podsjetio je Tot.

Mnogi kažu da su takvi drastični slučajevi u malom postotku, ali takav događaj je stopostotna tragedija za roditelje tog djeteta, za njegovu sredinu i školu, zato se velika pozornost treba posvetiti prevenciji vršnjačkog nasilja na svim razinama.
Dubravka MARUŠIĆ iz Ministarstva socijalne politike i mladih poručila je kako se Vlada opredijelila za zaštitu i afirmaciju dječjih prava, stoga je u završnoj fazi izrada akcijskog plana na temelju lani usvojene Nacionalne strategije o pravima djece.
Cilj je eliminacija svih oblika nasilja nad i među djecom, a ključ za postignuće je koordinacija i umrežavanje svih institucija i udruga civilnoga društava koje će pružiti potporu, školama, roditeljima i djeci, kaže Marušić.
Pravobraniteljica za djecu Ivana MILAS KLARIĆ izvijestila je da su u strukturi prijava u najvećoj mjeri nasilje u obitelji, a lani je zabilježen porast nasilja u institucijama i tzv. cyber nasilja na društvenim mrežama.

To i ne čudi jer su djeca na društvenim mrežama već od tri-četiri godine starosti, a većina ih više od tri sata na dan gleda televiziju. No, u istraživanju ih je više od 90 posto reklo da bi se to vrijeme radije družilo s vršnjacima.
Upravo je taj podatak važan jer je jasno da bi se djeca htjela družiti i sudjelovati u raznim aktivnostima, pa im se to mora omogućiti, istaknula je Milas Klarić.
Programima za sprečavanje nasilja često nedostaje završno vrednovanje. Novci se potroše, a često izostane koordinacija, zato je nužno umrežavanje institucija i udruga civilnog društva, kako bi se postojeća sredstva maksimalno iskoristila za dobrobit djece, poručila je Milas Klarić. [IZ DRUGIH MEDIJA | hr.n1info.com ]