Dajte učenicima stipendije pa će se ići školovati za majstore

...na nedavno upozorenje Hrvatske udruge poslodavaca da nam nedostaje kvalificiranih i stručnih radnika. Galić kaže kako je Tehnička škola u kontaktu sa Zavodom za zapošljavanje i Obrtničkom komorom koje im daju podatke o deficitarnim zanimanjima.

No ističe probleme.

- Nemamo dovoljno licenciranih radionica zbog čega se Tehnička škola s jedinstvenog sustava obrazovanja morala vratiti na klasičan sustav. ­

Ove godine kao deficitarno zanimanje bio je građevinski limar. Imali smo ga u sustavu, ali kako nemamo potrebnu licenciju, morali smo odustati od njegova uvođenja.

To je čudno, ali takvi su propisi. Da bismo dobili licenciju, a samim time udovoljili propisima morali bismo školu registrirati kao proizvodnu djelatnost – objasnio je ravnatelj.

Dodao je kako u školi razmišljaju hoće li zanimanje građevinskog limara uvesti od sljedeće godine, ali po klasičnome modelu.

Galić smatra da se učenike lako može potaknuti na upisivanje strukovnih škola. Jedan od načina je nagrađivanje tijekom obrazovanja. ­

Pod time mislim da treba stvoriti uvjete za stipendiranje kako bi učenici uvidjeli da ne uče samo za ocjenu, nego da netko prati njihov napredak i nagrađuje ih zbog uspjeha.

Drugi način bi bio da se konačno pokrene industrija pa da učenici sami vide da su pojedina zanimanja tražena, odnosno da se nakon završetka školovanja mogu zaposliti u nekoj tvrtki – rekao je Galić.

Strukovno obrazovanje treba povezati s tržištem, smatra i zadarski ravnatelj Tihomir TOMČIĆ. Navodi preduvjete koji se trebaju realizirati prije toga.

- Izraditi nove nastavne kurikulume za stjecanje kvalifikacije u koje će u većoj mjeri biti ugrađeno učenje temeljeno na radu (osobito u svijetu rada) i koji će jamčiti da će se i stručno-teorijska nastava izvoditi suvremenim nastavnim metodama koje simuliraju radne procese. Upravo je u tijeku izrada Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje koji će to omogućiti ako bude prihvaćen u sadašnjem obliku - govori Tomčić.

Također smatra kako je potrebno izraditi novu mrežu srednjoškolskih strukovnih programa te formirati i opremiti centre kompetentnosti za pojedine programe.

- Upravo tu se treba uključiti gospodarstvo jer takve centre u državama EU-a otvaraju gospodarske i obrtničke komore te ostali gospodarski čimbenici. Moramo osigurati sustav kontinuiranog usavršavanja strukovnih nastavnika, osigurati uvođenje sustava kvalitete u strukovno obrazovanje te vanjsko certificiranje postignutih ishoda učenja. Gospodarstvo se mora uključiti u pripremu upisa i pronaći mehanizme za poticanje učenika za upis u gospodarstvu potrebna zanimanja. Na kraju, sve napisano sadržano je u Strategiji obrazovanja čija provedba je u tijeku i samo joj treba dati podršku te da se i gospodarstvo aktivno uključi i rezultat neće izostati - rekao je ravnatelj.

U Ministarstvo obrazovanja uvjereni su da će kurikularna reforma napraviti veliki zaokret u strukovnom obrazovanju.

Djeca bi trebala iz škola izlaziti s potrebnim znanjima i spremni dolaziti na prvi posao.

Od 20 do 80 posto vremena njihove nastave bit će usmjereno za usvajanje znanja na radnome mjestu, a i škole će biti opremljenije kako bi se praksa mogla izvoditi i na nastavnom satu.

- Neće više u 45 kilometara biti sedam elektrotehničkih škola jer ni bogate zemlje ne mogu podnijeti ovakvu mrežu strukovnih programa kakva postoji kod nas. Potrebno je osnažiti i profilirati škole da daju kvalitetan kadar - tvrdi Boris JOKIĆ, voditelj ekspertne skupine za Cjelovitu kurikularnu reformu.

• UČENICI MORAJU ZNATI KAKO ĆE SE ZAPOSLITI

Škole treba promijeniti tako da učenici mogu odabirati svoje putove učenja, da prilikom upisa u školu znaju što je s njihovim zapošljavanjem nakon škole i da škole budu prilagodljive za promjenjive potrebe tržišta rada, smatra Vlado PRSKALO, ravnatelj Srednje poljoprivredno-tehničke škole “Matija Antun Reljković” iz Slavonskog Broda. Dodaje kako također treba odrediti koja su zanimanja potrebna našem gospodarstvu sad, a koja će biti potrebna za pet, deset ili više godina. [ IZ DRUGIH MEDIJA | 24sata | Pišu: Rozeta Bogeljić, Mihael Hnatyšyn, Franjo Lepan, Anela Kuburaš]