Mali genijalci moći će iz osnovne ravno na fakultet

...ali kod nas su mali genijalci uglavnom prepušteni entuzijazmu nastavnika, pojedinačnim naporima škola, tu i tamo lokalnih vlasti.

U hrvatskom obrazovnom sustavu sustavne brige i praćenja nadarene djece gotovo da nema, no to bi se trebalo promijeniti s novom školom.

Kako ekskluzivno doznajemo, posebna stručna radna skupina koja radi unutar cjelovite kurikularne reforme pripremila je Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.

On bi u budućnosti trebao davati smjernice odgojno-obrazovnim institucijama i radnicima za identifikaciju i pružanje odgojno-obrazovne potpore takvoj djeci. 
Nove škole, dakle, neće moći biti bez prepoznavanja najboljih od najboljih, a rješenja koja se nude za njihovo školovanje nisu nezanimljiva. Jedna od najvećih novosti mogla bi biti mogućnost da nadareno dijete, osnovac ili srednjoškolac iznimno uspješan u nekom području, dobije priliku slušati i neke kolegije na fakultetima!

– Trenutačno kod nas ne postoji ta mogućnost, ali s novim bi modelom bilo moguće da učenici ranije pohađaju predavanja na fakultetima i surađuju s mentorima koji inače rade u znanstveno-obrazovnim institucijama – potvrđuje dr. sc. Zrinka RISTIĆ DEDIĆ, članica Ekspertne radne skupine za provođenje cjelovite kurikularne reforme.

Naš obrazovni sustav i danas poznaje preskakanje razreda, takozvanu akceleraciju, no broj te djece je zanemariv. Roditelji često ne žele djecu, pa bila i izuzetno nadarena, odvajati od društva njihovih vršnjaka, o čemu Zrinka Ristić Dedić kaže:
– Preskakanje razreda jest mogućnost koju zadržavamo u sustavu jer se pokazala osobito pogodnom za neku darovitu djecu, onu koja imaju dosljedno visoka postignuća i visoku motivaciju za učenje, emocionalno su stabilna, a sama imaju želju preskočiti razred i promijeniti svoje razredno okruženje.

Za one koji žele ostati zajedno sa svojom vršnjačkom ekipom ponudit će se različita rješenja razvoja talenta unutar područja u kojemu briljiraju. Naime, jedan je od prijedloga da se nadarenoj djeci u sklopu redovite nastave, u sklopu svakog predmeta, ponudi mogućnost takozvanog razlikovnog kurikuluma.

– To znači da će se za darovite učenike, primjerice, prilagoditi ishodi učenja koji su definirani u predmetnim kurikulumima na način da se potiču više razine kognitivnih procesa ili obogaćuju te usložnjavaju sadržaji učenja, kao i to da će se njima prilagođavati pristup učenju i poučavanju preko više projektne, istraživačke nastave – objašnjava dr. sc. Zrinka Ristić Dedić. 
Ne samo što će mali bistrići tako dobiti priliku za svladavanje zahtjevnijih razina znanja iz pojedinih predmeta, što bi im nastavu trebalo učiniti manje dosadnom, nego im otvorena ostaju i druga rješenja.

Tako se predviđa mogućnost promjene tempa učenja, to jest osnovci i srednjoškolci dobit će priliku za raniji prelazak u viši razred u pojedinom nastavnom predmetu ili više njih, kao i ubrzanje unutar nastavnog predmeta bez prelaska u viši razred. 

Dakle, daroviti učenici koji su izrazito "jaki" u nekom području i predmetu, na primjer u matematici, a u ostalim se područjima po postignućima i interesu ne ističu u odnosu na vršnjake, moći će ubrzano svladavati gradivo iz predmeta u kojemu su najbolji u društvu starijih učenika. U ostalim predmetima nastavu će i dalje slušati u istom razrednom odjelu s vršnjacima. Važno je istaknuti kako će se za svako dijete koje iskoristi mogućnost ranijeg prelaska u viši razred iz nekog predmeta individualno planirati što će raditi kada dođe u zadnji razred.

OPĆENITO, ZA NADARENU SE DJECU PLANIRAJU RAZLIČITI OBLICI INDIVIDUALIZIRANOG RADA.
■ Predviđa se mogućnost izrade osobnog kurikuluma za neke darovite učenike, prije svega nadarene učenike s teškoćama, ali i učenike koji značajnije mijenjaju tempo učenja, to jest ranije prelaze u viši razred u jednom ili više predmeta, kao i za iznimno darovite učenike za koje je potreban u većoj mjeri osobni rad s mentorom i drugi individualizirani oblici rada – najavljuje dr. sc. Zrinka Ristić Dedić.

Reforma obrazovanja predviđa da s novim kurikulumima, koji bi se postupno i eksperimentalno trebali uvoditi u škole već od jeseni i nove 2016./2017. školske godine, uđe i novi sustav vrednovanja i izvješćivanja, odnosno praćenja razvoja i napredovanja sve djece, pa tako i darovitih. Tako bi napokon trebali imati razvojnu sliku darovitog djeteta od najranije dobi, praktički do završetka školovanja.

■ Posebna se pažnja kod darovitih stavlja na to da se pri prijelazu iz jedne odgojno-obrazovne razine na drugu, na primjer iz dječjeg vrtića u osnovnu školu, te iz osnovne škole u srednju školu, dijele informacije o tome koju je odgojno-obrazovnu podršku dijete koristilo na prethodnoj razini. Tako bi se kontinuitet podrške zadržao – uvjerena je dr. sc. Ristić Dedić.
Hoće li se ova rješenja stručnjaka zadržati i zaživjeti, ovisit će o novoj vlasti. No, krajnje je vrijeme da krenemo stopama razvijenog svijeta koji svoje genijalce ne prepušta stihiji. [IZ DRUGIH MEDIJA | Slobodna Dalmacija | Piše: Marijana CVRTILA]

...................................

DESET POSTO NADARENIH ■ Nacionalno operativno tijelo za izradu obrazovne strategije svojedobno je objavilo kako u hrvatskim školama postoji oko 7500 nadarene djece. Zrinka Ristić Dedić ističe kako konkretne brojke podrazumijevaju da smo svi složni oko toga što smatramo darovitošću.
– U Okviru smo postavili široku definiciju, koja kaže da je darovitost sklop natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, motivacije i kreativnosti koji darovitima omogućava razvijanje izvanrednih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito natprosječnog uratka u jednom ili više područja. U darovitost ubrajamo i umjetničke i sportske talente, talente za matematiku, informatiku, inovatore... Kada široko postavite definiciju, možete očekivati da će barem 10 posto djece u naraštaju biti darovito – ističe dr. sc. Ristić Dedić.

POSEBNI PROGRAMI ■  U brojnim europskim zemljama djeca nakon otkrivanja nadarenosti kreću na posebne programe, podupiru ih i škole i država da razvijaju svoj talent. Također, u mnogim zemljama postoje veliki centri, a u Engleskoj i Njemačkoj čak i kvalificirani pojedinci koji se bave isključivo istraživanjem darovitosti i pomoći takvoj djeci te njihovim obiteljima. U Hrvatskoj se iz proračuna Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta dosad godišnje izdvajalo skromnih 400 tisuća kuna za poticanje programa rada, i to ukupno za darovite učenike i studente.

SMJERNICE ZA IDENTIFIKACIJU ■   Omogućiti identifikaciju djece i učenika u svim područjima darovitosti ■ Početi s praćenjem razvoja i uočavati prve znakove darovitosti u što ranijoj dobi te omogućiti identifikaciju u svim sljedećim fazama razvoja djeteta i učenika ■  Identifikacija se ne provodi jednom, u jednoj određenoj točki odgojno-obrazovnog procesa, nego je kontinuiran proces (učitelji i drugi uočavaju iznimna postignuća, prate napredovanje djece...) ■ Identifikaciju vodi školski tim za darovite, ali u nju su uključeni, osim psihologa i drugih stručnih suradnika i učitelja, također i roditelji te sama djeca/učenici ■ Identifikacija uključuje svu djecu i učenike te će se provoditi valjanim i sveobuhvatnim metodama i postupcima koji su prilagođeni individualnim potrebama djece i učenika, posebno onih koji su teže uočljivi kao daroviti.

...................................