SAVJETI OSMAŠIMA I MATURANTIMA
Zadru ne trebaju frizeri, traže se medicinske sestre i tehničari!
Medicinska sestra i medicinski tehničar definitivno je zanimanje koje se najviše isplati upisati ako svoj životni i profesionalni put namjeravate nastaviti u Dalmaciji, bilo u nekome od većih gradova, bilo u mjestima na otocima i zaleđu.
Dok se zbog potplaćenosti i donedavne zabrane zapošljavanja u javnim službama velik dio toga kadra posljednjih godina uputio trbuhom za kruhom u bogatije europske zemlje, poput Njemačke, Engleske ali sve više i Irske, Hrvatski zavod za zapošljavanje u preporukama za obrazovnu politiku i politiku stipendiranja u 2016.godini upravo to zanimanje navodi kao ono koje je, očigledno, deficitarno u Hrvatskoj, ali iz preporuka je vidljivo i na cijelom području Dalmacije.
POŽELJNI I PSIHOLOZI
Tako se gotovo svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Dalmaciji, od općina, gradova do županija, sugerira da, ili potaknu povećanje upisnih kvota u srednjim školama za medicinske sestre i tehničare ili povećaju opseg stipendiranja za to zanimanje. Izuzetak je jedino područje Ploča, gdje HZZ ni jedno zanimanje u cijeloj vertikali od trogodišnjih srednjih škola do fakulteta nije stavio na listu onih čije upisne kvote treba povećati ili stipendirati.
Medicinska i srodna zanimanja s jedne strane, te osobito struke koje producira zagrebački Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, općenito su visoko na listi onih čiji upis bi dalmatinske županije i gradovi trebali stimulirati: medicina, dentalna medicina, farmacija, rehabilitacija, logopedija, socijalna pedagogija, a možemo tu dodati i psihologiju, samo su neke od VSS struka koje bi trebale jamčiti brža zapošljavanja na području Dalmacije i zato bi ih trebalo biti više, smatra HZZ.
STIPENDIJE ZA RUSKI
Među stručnim studijima u trogodišnjem trajanju studij sestrinstva je također na vrhu. Međutim, nećete samo s diplomom biomedicinskih znanosti i ERF-a profitirati - pri vrhu liste VSS zanimanja čije kvote treba povećati je niz onih iz takozvanog STEM područja (znanstveno, tehničko, prirodoslovno-matematičko) gdje postoji potreba i za inženjerskim i za nastavničkim kadrom. Tako se podjednako favoriziraju inženjeri i nastavnici matematike, fizike, biologije, kemije, ali i informatike, s tim da na jugu i području Dubrovnika, Korčule i Metkovića nešto više treba poticati buduće nastavnike iz tih područja.
Velike su potrebe u Dalmaciji očigledno i za inženjerima strojarstva. Također, kada je riječ o visokoškolskoj stručnoj spremi, na listu obrazovnih programa koje treba poticati na području Zadarske županije, primjerice, dospjelo je građevinarstvo kojega ondje lani nije bilo. Na području Splita, Trogira, Omiša, Kaštela, Solina i Makarske, gdje vlada najveća potreba za brojnim visokoškolskim zanimanjima, na listu za stipendiranje "probila" se elektrotehnika, koje nije bilo u prošlogodišnjim preporukama. Također, novost je da HZZ Splitu i okolici predlaže stipendiranje onih koji se odluče za studij – ruskog jezika i književnosti, kojega na tom području nema, pa će svi zainteresirani morati potegnuti do Zadra ili Zagreba. U odnosu na prošlu godinu, na popisu studija koje treba poticati na području Splita i okolnih gradova ove godine više nema medicinske biokemije, veterinarstva, povijesti i geografije. Budući profesori hrvatskog jezika i književnosti najpotrebniji su Sinju, Trilju, Imotskom i Vrgorcu.
VIŠAK TEHNIČARA
Kada je riječ o programima čije upisne kvote treba pod hitno smanjiti a stipendiranje izbjegavati, za HZZ nema dvojbe: gotovo na cijelom području Dalmacije, kao i prethodnih godina, "out“ je ekonomija, počevši od ekonomskih tehničara i ekonomista u srednjim školama, ekonomista na stručnim studijima do diplomiranih ekonomista. Izuzetak su tek smjerovi poput računovodstva i financija te turističkog poslovanja. Ništa bolje nije ni s pravom – nepoželjni su upisi upravnih referenata, upravnih stručnih studija kao i studija prava. Naravno, politolozi, komunikolozi, novinari također su na listi onih koje, osobito Split i okolni gradovi u županiji, ne bi trebali poticati.
Među srednjoškolskim trogodišnjim zanimanjima definitivno su najmanje potrebni – prodavači, koji su se našli na listi obrazovnih programa koje treba smanjiti gotovo u cijeloj Dalmaciji. Također, loše stoje i brojna četverogodišnja zanimanja tehničarskih smjerova (izuzev poljoprivrednih tehničara – biljna proizvodnja te geodetskih i šumarskih tehničara), pa su tako na listi programa koje treba smanjiti našli kemijski i modni tehničari te oni iz područja prometa.
Vrlo dobro kotiraju već tradicionalno među trogodišnjim zanimanjima poželjni kuhari, konobari, mesari, pekari te zidari, ali i vodoinstalateri-plinoinstalateri kao i elektroinstalateri, pa je potrebno potaknuti upise u te smjerove.
ZADARSKI 'UVOZ' PAMETI
Zamjetno je i da su u nekim sredinama, primjerice, u Zadarskoj županiji, frizeri nepotrebni i predlaže se smanjivanje upisnih kvota za taj program, dok su na Braču, Hvaru i Visu na listi programa koje treba stipendirati. U Zadarskoj županiji na primjer HZZ je predložio listom povećanje upisnih kvota ili stipendiranje visokoškolskih programa kojih na Zadarskom sveučilištu nema, što znači da će lokalna vlast potrebe svoga kraja morati upotpunjavati diplomantima s drugih sveučilišta.
U svakom slučaju, HZZ je preporuke, kao i svake godine, dao, a koliko se poklapaju želje mladih Dalmatinaca i potrebe njihova kraja, najbolje je detaljno provjeriti u biltenu na mrežnim stranicama HZZ-a koji donosi preporuke svim županijama, dijelovima županija kao i pojedinačnim gradovima ili općinama u Hrvatskoj o upisnoj politici u ovoj godini. U HZZ-u kažu da su preporuke izrađene na razini lokalnih tržišta rada kako su ih odredili regionalni i područni uredi HZZ-a te da "ukazuju na smjer potrebnih promjena, a ne određuju njihov kvantitativni doseg“.
-Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada – kažu u HZZ-u. [ IZ DRUGIH MEDIJA | zadarski.hr | Piše Marijana Cvrtila | Slobodna Dalmacija ]
Raspored online nastave za utorak, 17. ožujka 2020.
Isto kao i danas i u utorak će učenici razredne…
Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj
… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava bez uljepšavanja komunicirati probleme…
Medijski opismeniti djecu, ali i roditelje
Većina se njime koristi za društvene mreže ili igrice, a…









