Hoće li učenici i učitelji birati što će čitati...

... uznemirila je nastavnike i profesore hrvatskog jezika i brojne stručnjake, koji misle da je trebalo napraviti reviziju popisa lektirnih djela, ali naglašavaju da je ostavljanje potpune slobode izbora lošije od ovog što imamo sada. Slobodan izbor, kažu, može stvoriti anarhiju i niz problema o kojima, napominju, autori novopredloženog kurikuluma očito nisu razmišljali.

GUBI SE SMISAO LEKTIRE

– To nije dobro jer, ako svatko može izabrati što hoće, gubi se smisao lektire koja treba učenike upoznati s domaćom i inozemnom književnom i kulturnom baštinom. Ako se izbor prepusti isključivo učenicima i nastavnicima, postoji opasnost da lektira postane samo zabava – komentira prof. dr. Ante BEŽEN upozoravajući da su škole ustanove u kojima se uči i oblikuje pogled na svijet, a ne zabavlja. Dodaje također da o umijeću učitelja ovisi koliko neko djelo može biti zanimljivo učenicima. – Ovisno o tome kakav pristup i način rada ima, učitelj može upropastiti i najbolje književno djelo, ali i najteže učiniti zanimljivim – ističe prof. Bežen.

Potvrđuje to i Radojka MEĐUGORAC, nastavnica hrvatskog jezika u zagrebačkoj Osnovnoj školi Matka Laginje. – Nisam sigurna da bi djeca čitala Šimunovićeva Alkara kad bi imala potpunu slobodu izbora, a na tom djelu nauče puno toga iz povijesti, matematike, jezika... Ili, primjerice, Brezu Slavka Kolara, a grehota bi bila ne pročitati je. Moji su učenici gledali prastari film Breza i bili oduševljeni unatoč šumovima i lošoj tehničkoj kvaliteti. Rekli su da su ih to djelo i film obogatili i da su u njima sažete i prošlost i sadašnjost – kaže Međugorac. Misli da popis lektire mora postojati, i to široki popis djela iz kojeg bi nastavnici s učenicima izabrali što će raditi. – Učenici moraju znati antologijska djela i autore. Iz osnovne škole moraju otići s poznavanjem Krleže, Gundulića, Mažuranića, Šenoe, Kranjčevića – nabraja nastavnica Radojka Međugorac ističući da se prevelika sloboda može zloupotrijebiti. I prof. Bežen boji se da će nepostojanje makar okvirnog popisa stvoriti kaos. Cijeli novopredloženi kurikulum mu je upitan jer, kaže, nije jasno što se njime želi postići.

– Upitna je metodologija po kojoj se to radilo, način kako je počelo, ne zna se što želimo od učenika i što nam je cilj. Očekujem sirovi materijal na kojem će trebati puno raditi. Mislim da treba napraviti novi kurikulum, ali puno ozbiljnije nego što se sada radi i s više utjecaja struke i javnosti – naglašava prof. dr. Bežen upozoravajući da paralelno treba raditi reformu osnovnih i srednjih škola te svih učiteljskih i nastavničkih studija jer bez odgovarajuće educiranih nastavnika promjene su nemoguće. Tvrdi također da nije dobro što se, prema njegovim informacijama, kurikulumi donose pod pritiskom i preglasavanjem.

I neki drugi naši sugovornici, koji se još uvijek nadaju da će se u javnoj raspravi dogoditi značajne promjene nabolje, kažu da je postojeći prijedlog kurikuluma za hrvatski jezik loš, nerazumljiv i zbunjujući te da bi, po onome što su čuli, bilo jednostavnije raditi novi nego ponuđeni popravljati. Akademik Josip BRATULIĆ također lošim smatra to što nema nikakvog lektirnog popisa.

KAO BEZ ZAKONA

– Netko misli da je to dobro, ali zamislite što bi bilo kad bi netko ukinuo sve zakone i propise... Što bismo dobili? Ovo je poruka djeci da ne trebaju čitati. Reformu obrazovanja može dobro osmisliti netko tko ima bogato iskustvo i prošao je sve od osnovne škole do fakulteta, a ne netko tko je iskočio iz studentskih klupa i misli da to zna. Popis lektire bez svake sumnje mora postojati – ističe akademik Bratulić i objašnjava da uz nekoliko obveznih naslova treba ponuditi širok popis s kojeg nastavnici i učenici mogu birati.

Viši savjetnik za hrvatski jezik Srećko LISTEŠ također misli da nastavnici trebaju putokaze.

– Učenici trebaju poznavati kanon književnosti, odnosno najbolje domaće i inozemne autore – ističe Listeš koji se za reviziju popisa lektirnih naslova zalagao godinama. Zašto se ukinuo popis lektire, nismo doznali jer nam je voditelj kurikularne reforme dr. Boris Jokić rekao da o tome ništa ne zna i da će se sve znati nakon javne rasprave. [ IZ DRUGIIH MEDIJA | Večernji list ]

............................................................

SADAŠNJA LEKTIRA U OSNOVNIM ŠKOLAMA

1. razred

14 djela – obvezne bajke braće Grimm plus tri po izboru

2. razred

19 djela – obvezne bajke Hansa Christiana Andersena, pet po izboru

3. razred

20 djela – obvezno Vlak u snijegu i Čudnovate zgode šegrta Hlapića, pet po izboru

4. razred

25 djela – obvezni Šuma Striborova i Družba Pere Kvržice ili Regoč te pet po izboru

5. razred

26 djela – prva tri obvezna, plus šest po izboru

6. razred

26 djela – tri obvezna plus šest po izboru

7. razred

29 djela – tri obvezna plus 9 po izboru

8. razred

33 djela – 3 obvezna plus 9 po izboru

............................................................