Odgojili više od 40.000 mladih ljudi, a danas jedva upišu dva razreda

Nije da mu je to bila namjera, al'  zapravo je u toj rečenici najbolje dočarao broj godina koje je nanizala škola, a koju je, teoretski, mogao pohađati i njegov pradjed, djed, otac i na koncu on – prvašić.
Škola će cijelu godinu obilježavati svoj rođendan, a nova ravnateljica Mirjana DODIG, energična prosvjetna djelatnica, tim je povodom izdala prigodni bilten, realizirala slikovnicu na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku, priredila izložbu fotografija – svojevrsni vremeplov, na kojima je vidljivo kako su školski dani izgledali u tridesetima, četrdesetim, pedesetim godinama... i tako sve do današnjih dana.
Želja joj je, a misli da "najstarija školska dama" to itekako zaslužuje, sve školske fotografije izložiti i u Muzeju grada, te su nadomak realizaciji tog projekta.

Koja godina je brojila najviše, a koja najmanje đaka? Koja su poznata imena ponikla iz škole "Dobri"?
– Kroz školu je tijekom svih ovih godina prošlo četrdesetak tisuća đaka, što je veličina jednog pristojnog grada. Najviše djece je bilo u školskoj godini 1975./76. – njih 1240, a nakon toga bilježi se konstantan pad djece, koji je u prošloj školskoj godini bio najvidljiviji.
Posljedica je to apartmanizacije stare gradske jezgre, zbog čega su mnogi odlazili u udaljenije kvartove.
Lani smo, naime, upisali svega 264 djece, a već ove godine ih je sedam više i zapravo je to u posljednjih trideset godina prvi put da smo ostvarili kakav-takav pozitivan trend, za koji se iskreno nadam da će se nastaviti – kaže ravnateljica.
A njezine nade mogle bi se ostvariti ako škola "Dobri" postane škola s produženim boravkom, čemu iskreno teže.
– Apeliramo na Grad Split, posebno na našeg bivšeg učenika, gradonačelnika Ivu Baldasara, da se to i izrealizira jer prostornog kapaciteta imamo. Ne treba sumnjati da bi to povećalo upisnu kvotu, jer roditelji mahom upisuju djecu u cjelodnevni školski program, a kako su mnogi od roditelja zaposleni u širem centru grada, ne treba ni sumnjati da bi takav potez imao dobar odaziv – smatra ravnateljica Dodig, napominjući kako je uvjerenja da se financije neće ispriječiti ovoj nakani.

Ponosna je i na to što, unatoč svojim poznim godinama, idu ukorak s modernim vremenima. Tako je u svakoj učionici omogućen Wi-Fi, računala, a uskoro će nabaviti i još sedam potrebnih projektora, sljedeće godine uvode i e-dnevnik, a budući da u razredima ima oko dvadesetak djece, poručuju kako s njima mogu i temeljitije raditi. S druge strane, njeguju i tradicionalne vrijednosti, kao što su dobro staro čitanje.

Da lektira ne bude bauk, štoviše da djeca zavole čitanje od prvog razreda, trude se na razne kreativne načine.

– Organizirali smo natjecanje koje je trajalo četiri mjeseca, a u kojem su se učenici borili za prvo mjesto u – čitanju. Za svaku pročitanu knjigu dobili bi bodove, pečat... i da vidite što je to bilo. Proradio je u njima natjecateljski duh i uskoro im je školska knjižnica postala premala. Upisivali su se i u gradsku knjižnicu i doslovno "gutali" knjige...
Rezultat je 150 posuđenih slikovnica u tri mjeseca. To je bilo fantastično. Znali smo ih za pročitane knjige nagraditi i pizzom. Ovdje se radi marljivo, ali uz jedan ležerniji, obiteljski pristup, na zadovoljstvo i nas i djece – kazuje nam ravnateljica, koju podržava i jedna od najdugovječnijih djelatnica – učiteljica Silvana Krželj.

Ona je također osmislila projekt "Naprtnjača" za vikend, u kojem bi svakom djetetu u njegovu kesicu stavila dvije knjige za učenika, dvije za roditelje, te jednu za mlađeg brata ili sestru, želeći na taj način potaknuti obiteljsko čitanje.
– Naša profesija je jedna od najplemenitijih. Djeca su divna bića, toliko neiskvarena i poštena, a kada učitelj ima umijeća postaviti im limite i doprijeti do njih, to je onda prava stvar. Za nas nema veće nagrade nego kad vas nakon niza godina sretne učenik i iskreno vas zagrli. To je radost nemjerljiva... – kaže nam učiteljica Krželj, koja je u školi "Dobri" provela nekoliko desetljeća.
Dostatno da zaključi kako je ova profesija svojevrsni blagoslov. Bez obzira što se vremena, djeca, roditelji, ali i nastavnici, neizbježno mijenjaju. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Slobodna Dalmacija ] Cijeli tekst pročitajte OVDJE.