Očekuje nas mini ledeno doba

Prije nekoliko dana Sunce je izgledalo kao „bijela kugla“, a na fotografiji koju je objavila NASA nije bilo vidljivih pjega na površini. Astronomi kažu kako takva Sunčeva neaktivnost nije neuobičajena.

Sunčev se ciklus mijenja svakih 11 godina i trenutačno smo u 24. ciklusu, koji je počeo 2008. Međutim, znanstvenici upozoravaju da Zemlji, ako se nastavi ovakav trend, prijeti mini ledeno doba. Trenutačno imamo najmanje sunčevih pjega od 14. ciklusa, koji je svoj minimum dosegnuo u veljači 1906. godine.

Budući da nema Sunčevih pjega, nema ni solarnih baklji. Kako se odmičemo od solarnog maksimuma 24. ciklusa i približavamo solarnom minimumu na početku sljedećeg, 25. ciklusa, broj dana bez pjega trebao bi se povećati kažu znanstvenici.

Dodaju da se trenutačna razina aktivnosti 24. ciklusa čini sličnom 5. solarnom ciklusu, koji je počeo u svibnju 1798., a završio u prosincu 1810. Prethodni Sunčev ciklus, 23., od 2000. do 2002. godine, imao je mnogo velikih solarnih oluja.

Tijekom maksimuma velike Sunčeve pjege i intenzivne solarne baklje pojavljivale su se svaki dan. Aurora borealis vidjela se čak i na Floridi. Tijekom solarnog minimuma situacija je sasvim drugačija. Gotovo da i nema solarnih baklji, dok bez pjega koje bi razbile monotoniju Sunca prođe i do nekoliko tjedana.

To je ono što nas sada očekuje. Najdulji period kada je Sunce bilo najmanje aktivno zbivalo se u takozvanom Maunderovu minimumu, od 1645. do 1715. godine. U tom razdoblju Sunčeve pjege bile su iznimno rijetke i smatralo se da je Sunčev ciklus prestao postojati. To se razdoblje poklopilo s mini ledenim dobom koje je zahvatilo Zemljinu sjevernu polutku.

Mnogi su znanstvenici uvjereni da su upravo mala solarna aktivnost, povećana vulkanska aktivnost i moguće promjene u oceanskim strujama krive za zahlađenje u 17. stoljeću. Prošlogodišnja studija tvrdi da smo u mogućnosti predvidjeti Sunčevu aktivnost te da će se ciklusi manje aktivnosti spojiti između 2020. i 2030. godine. To znači da će nas zahvatiti novi Maunderov minimum.

Predviđanja znanstvenika o ponašanju naše zvijezde dosad su se pokazala točnima. Sada predviđaju da će Sunčeva aktivnost opasti 60 posto, i to na uvjete kakvi su posljednji put viđeni tijekom malog ledenog doba.

Ozonska rupa najveća je dosad Velika rupa iznad Arktika, postat će još veća ovog proljeća kad se hladni zrak pomiješa s povratkom Sunca i zagađenošću zraka. Rupa iznad kanadskog dijela Arktika velika je dva milijuna četvornih kilometara ili poput Grenlanda. [IZ DRUGIH MEDIJA | nacionalnageografija.com ]