Nova pročelja i prozori na 32 vrtića i škole štede milijune

Naime, na ta 32 objekta do zime će se postaviti termofasada, a na onima koji nemaju novu stolariju zamijenit će se i prozori i vrata.

Prema procjeni, očekuje se da će ovo veliko ulaganje vrijedno 64 milijuna kuna u 2016. donijeti uštede od 3,5 milijuna kuna.

– Teško je reći koliko ćemo manje plaćati račune za grijanje, no očekujemo velike uštede – kazala je Katarina Kolenković, ravnateljica Dječjeg vrtića Siget koji djeluje na dvije lokacije, u Aleji pomoraca 27 i Ulici Siget 12. Radovi su na oba objekta počeli, podsjetila je, već krajem 2015. pa se za mjesec-dva očekuje i njihov završetak. Osim što će obnovljena zgrada u Aleji pomoraca godišnje trošiti čak 96 tisuća kuna manje za grijanje, svakodnevni će boravak u njoj biti i ugodniji za oko 400 mališana.

U manjem objektu na adresi Siget 12, u koji ide 80-ero djece, planirana je ušteda u godini dana od 91 tisuću kuna.

– Dobili smo i nove termostatske ventile na radijatoru pa ćemo moći regulirati toplinu kada djeca nisu u vrtiću, a na objektu u Sigetu 12 postavljene su i solarne ploče pa očekujemo da ćemo i tako štedjeti novac – kazala je ravnateljica.

Radovi su krajem 2015. započeli i u Osnovnoj školi Lovre pl. Matačića koja se nalazi u Folnegovićevu naselju. Ondje su već zamijenjeni svi prozori, a radovi se obavljaju na krovištu i fasadi. Ravnateljica Zdenka Kapović kazala je da je prije nešto više od godine dana obnovljena sportska dvorana i da će cijela škola uskoro biti kao nova. Prema elaboratu, u školi će nakon obnove u godini dana račune za grijanje smanjiti za čak 243 tisuće kuna.

U planu energetske obnove za 2016. su još i OŠ Nikole Tesle, Matetićeva 67 [ na slici ] , OŠ S.S.Kranjčevića, Bogišićeva 13 i OŠ Ivana Mažuranića, javorinska 1.

Pročelnik Gradskog ureda za energetiku Marijan Maras objasnio je da je obnova 32 objekta dio projekta ZagEE koji obuhvaća do kraja 2017. energetsku obnovu 87 objekata, od čega 36 dječjih vrtića, šest zgrada domova za starije i nemoćne, 22 škole...

– Ukupna je investicija za obnovu svih objekata 29,4 milijuna eura, a osim novca iz gradskog budžeta, imamo i sporazum s Fondom za zaštitu okoliša koji sudjeluje s do 40 posto investicije – rekao je Maras.

Iz Instituta Hrvoje Požar koji je za Grad i radio akcijski plan ulaganja u energetsku obnovu navode da se primjenom danas standardnih materijala može uštedjeti od 30 do 80 posto energije.

– Najveće pojedinačne uštede moguće su kod zgrada javne namjene, i to oko 50% na zgradama iz 1960-ih i 1970-ih godina. Iako periodi povrata investicije u Hrvatskoj često nadilaze 15 godina, ova aktivnost treba se iskoristiti i za poboljšanje ugodnosti boravka u prostorima – kazala je inženjerka Margareta Zidar. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Večernji list ]