Finska: Iako uspješni, pune četiri godine radili na novom sustavu obrazovanja

Biti na čelu PISA tablice međunarodnog istraživanja znanja i vještina 15-godišnjaka posljednjih nekoliko desetljeća nije opravdanje da se ne prilagodimo društvenim promjenama – kazala je Halinen.  

Finska je pokrenula proces obnove nastavnog programa 2012. U tom su procesu sudjelovali stručnjaci različitih profila a sve kulminira provedbom u razredu ove jeseni za sljedeću 2016.-2017. školsku godinu.

Hrvatski Tportal  ovih je dana objavio zanimljivu priču o finskoj obrazovnoj reformi. 

Nakon fantastičnog uspjeha kurikularne reforme pokrenute prije četiri desetljeća Finci žele bolje od najboljega te ujesen kreću s novom reformom za predškolsko i obvezno osnovno obrazovanje, najavljujući je kao najradikalniju do sada.

'NAŠ SE POSAO BAZIRA NA POVJERENJU'

'Osobito je važno dopustiti učenicima sudjelovanje u odabiru i planiranju teme jer ćemo ih tako više zainteresirati i potaknuti na kreativnost.

Naš se posao bazira na povjerenju, a to se povjerenje mora izraziti i prema učeniku', kaže Irmeli HALINEN, finska voditeljica kurikularne reforme.  Svaka škola mora tijekom nastavne godine osmisliti barem jedan takav program.

Umjesto 'tvornice ispita', finsko je obrazovanje i do sada bilo poznato kao ono koje ne utapa učenike u močvari podataka, nego potiče njihovu znatiželju, upornost i komunikacijske vještine. Još prije četiri desetljeća oni su krenuli u kurikularnu reformu pod geslom 'manje je više'.
Razred broji najviše 15 do 20 učenika, a nastava najranije počinje u 9 sati ujutro. Razmišlja se čak o zakonskoj zabrani početka nastave prije tog vremena jer istraživanja dokazuju da je adolescentima potreban kvalitetan jutarnji san.

Dnevno imaju samo tri do četiri predmeta u trajanju od 75 minuta s 15 do 20-minutnim stankama, obvezno na otvorenom, bez obzira na snijeg, sunce i kišu. To im daje vremena da probave naučeno i protegnu noge jer studije govore da djeca, kako bi mogla učiti, moraju biti fizički aktivna.

FINCI IMAJU NAJMANJE DOMAĆIH ZADAĆA NA SVIJETU

Nastavnik dnevno odradi samo tri do četiri školska sata, što mu ostavlja vremena za kvalitetnu pripremu, a budući da dnevno radi samo sa 60 do najviše 80 učenika, može im posvetiti više pažnje nego naš sa šest razreda dnevno s po 30 do 35 učenika. Osnovnoškolci imaju istog učitelja prvih šest godina, što omogućava kvalitetno praćenje napredovanja djece i prilagođavanje nastave njihovim potrebama. Imaju manji opseg gradiva, ali zato ga temeljitije svladavaju, ne jureći s jedne lekcije u drugu. Manje je testiranja, više učenja. 
Prvih šest razreda nema ocjenjivanja, a jedini obvezni standardni test finska djeca polažu tek s navršenih 16 godina. Sva djeca, bila manje ili više pametna, polaze u isti razred. Čak 93 posto Finaca završi srednju školu, a njih 66 posto nastavlja studirati, najviše u Europi. Razlika između dobrih i loših učenika najmanja je u svijetu...
Finski učenici imaju najmanje domaćih zadaća u svijetu, trošeći na njih pola sata dnevno, jer nastavnici vjeruju da im je dovoljno ono što nauče na nastavi. Malo njih uzima dodatne instrukcije, za razliku od azijatske djece poput južnokorejske, koja na nastavi i instrukcijama uoči mature i prijemnih ispita za upis na fakultet provode fanatičnih dvadesetak sati dnevno. Unatoč tomu mali Finci im po rezultatima pušu za vratom. I usput: školski sustav u Finskoj 100 posto financira država.

U STROGOJ SELEKCIJI ZA UČITELJE POSAO DOBIVA TEK SVAKI DESETI KANDIDAT

U finskom obrazovanju tako pravilo 'više je više' vrijedi samo u odnosu prema prosvjetarima. Od njih se puno traži, ali zato im se puno daje, a Finci se silno trude da nemaju 'loših učitelja'.

U njih je najkonkurentnije osnovno obrazovanje i u strogoj selekciji posao dobiva tek svaki deseti kandidat, s time da mu nije dovoljna diploma, nego mora imati magisterij (financira ga država), a usto prolazi intervjue, psihološke testove i provjeru vještine komuniciranja s djecom. Roditeljima to ulijeva povjerenje i poštovanje prema profesiji pa zbog toga ne interveniraju niti dovode u pitanje autoritet i odluke prosvjetara, a prosvjetarima se otvara sloboda u kreiranju hrabrijih i izazovnijih nastavnih planova i programa. 

UČITELJ ZARADI KAO HRVATSKI PREMIJER

Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, mjesečno primanje prosvjetnog radnika početnika iznosi 17.000, a nastavnik s više od 15 godina staža zaradi 22.500 kuna, što je u nas premijerska plaća. Za razliku od američkih učitelja, od kojih svake godine devet posto napušta tu profesiju, u Finskoj od 85 do 90 posto ostaje joj vjerno, ali ne zato što kao u nas nemaju kamo, nego zato što su cijenjeni i po društvenom ugledu u rangu odvjetnika i liječnika.

Novi kurikulum tek se mora dokazati, ali dosadašnje finsko iskustvo je pokazalo da je povjerenje na relaciji društvo-škola-nastavnik-roditelj-učenik ključ obrazovnog sustava. 'Umjesto okoštalih struktura, pravila, testova i stalnih provjera da se vidi funkcionira li sustav, oni jednostavno vjeruju sustavu', kaže oduševljeno američki pedagog Emar Mossad nakon posjeta školama u Helsinkiju.

• Irmeli Halinen: Opći aspekti reforme kurikuluma školstva

...............

Novi kurikulum tek se mora dokazati, ali dosadašnje finsko iskustvo je pokazalo da je povjerenje na relaciji društvo-škola-nastavnik-roditelj-učenik ključ obrazovnog sustava. 'Umjesto okoštalih struktura, pravila, testova i stalnih provjera da se vidi funkcionira li sustav, oni jednostavno vjeruju sustavu', kaže oduševljeno američki pedagog Emar Mossad nakon posjeta školama u Helsinkiju. [ IZ DRUGIH MEDIJA | tportal.hr ] Cijeli tekst pročitajte OVDJE.