PAMTITI JE VAŽNO
Pet načina poboljšanja pamćenja
U današnjem smo svijetu zatrpani informacijama, obvezama i sitnicama koje nam redovito odvlače pozornost. Zato nije ni čudno da ne možemo zapamtiti jednostavne stvari, posebice pitanja koja nas...
...čekaju na sutrašnjem ispitu, ili prezentaciju koju planiramo održati na poslu. No, nasreću, timovi znanstvenika diljem svijeta stalno otključavaju nove tajne našeg uma i nove načine koji nam mogu pripomoći poboljšati pamćenje. Neki od njih su i prilično jednostavni, kao što je šaranje po papiru ili mijenjanje fonta.
UČENJE STRANOG JEZIKA
Bez obzira na to je li osoba naučila strani jezik usporedo s materinskim ili u kasnijim razdobljima života – tijekom online nastave, škole ili studiranja – istraživanja pokazuju da će ostvariti nevjerojatne psihološke i fiziološke probitke. Učenje drugog jezika poboljšava kognitivne funkcije, prostorne sposobnosti, razinu pozornosti, višezadaćnost, a jezični centri u mozgu će doslovce fizički narasti.
Osobe koje tečno govore makar jedan strani jezik imaju puno manju mogućnost za razvitak demencije ili gubljenje kognitivnih sposobnosti kada ostare. Učenje drugog jezika također nam pomaže i da poboljšamo pamćenje. Rezultati istraživanja pokazuju da osobe koje govore dva (ili više) jezika imaju poboljšanu ukupnu memoriju, što znači da su bolji u prisjećanju popisa ili sekvenci od osoba koje govore samo materinski.
U jednom istraživanju (Sveučilište u Granadi i Sveučilište u Yorku) znanstvenici su otkrili da je „radna memorija“ (vrsta memorije koja djeluje poput RAM-a u računalu, kratkotrajna memorija) bolja kod djece koja su naučila drugi jezik, te da oni rješavaju složenije zadaće puno bolje od svojih vršnjaka koji govore isključivo materinski.
Istraživanje usmjereno na djecu u dobi između pet i sedam godina (kritično razdoblje u razvitku radne memorije) koja već usporedo uče dva jezika pokazalo je kako ona ne samo da bolje rješavaju zadaće od svojih vršnjaka, nego pokazuju i bolje rezultate sa složenijim zadaćama. „Rezultati toga istraživanja ukazuju na to da dvojezičnost ne poboljšava samo radnu memoriju, nego utječe i na ukupan razvitak izvršnih funkcija, osobito kada djeca surađuju jedna s drugima”, zaključio je Morales Castillo, jedan od glavnih istraživača.
ŠARANJE PO PAPIRU
Slušate li (dosadno) predavanje ili dosadan telefonski razgovor, veliki su izgledi da će vaš mozak odlutati i početi sanjariti, ali ako vam je važno to predavanje ili razgovor zapamtiti, jednostavan čin kao što je šaranje po papiru može spriječiti mozak da luta, te da ostane usredotočen na temu.
U istraživanju provedenom na Sveučilištu u Plymouthu znanstvenici su ustanovili da nasumično šaranje po papiru može poboljšati pamćenje čak 29 posto. Iako može izgledati da oni koji šaraju obraćaju manje pozornosti nego ostali, u stvarnosti taj čin pomaže da mozak ostane aktivan. U istraživanju su se ispitanici koji su dobili zadaću da šaraju dok slušaju dosadne telefonske razgovore sjećali 29 posto više razgovora od drugih koji su samo mirno sjedili i slušali.
ODNOS PREMA PAPIRU NA KOJEM STE ZAPISALI SVOJE MISLI
Napišete li svoju misao na komad papira i zatim ga zgužvate i bacite u koš, zašto očekujete da će te misli mozak smatrati važnima? U jednom istraživanju (Državno sveučilište Ohio), istraživači su otkrili da takvo ponašanje znatno utječe na našu psihu, te da bačen papir na kojem smo nešto zapisali stvara izravnu vezu s mozgom, koji također odmah odbacuje misao.
Već je dobro poznata činjenica da nam zapisivanje misli pomaže da ih bolje zapamtimo, ali prema novim otkrićima, ne odnosimo li se ispravno prema komadu papira na kojem su zapisane, uzalud smo trošili vrijeme. Ako, pak, presavijemo papir i uredno ga stavimo u džep kako bismo ga zaštitili, misli će ostati s njim i u mozgu.
„Na nekoj razini to može zvučati glupo. Ali, otkrili smo da to zaista djeluje – fizičko bacanje ili zaštita misli može utjecati na to kako ćete ih se poslije sjećati”, rekao je Richard Petty, suautor istraživanja i profesor psihologije na Državnom sveučilištu Ohio. „Možete učiniti misli važnima, držeći ih u novčaniku ili torbici.“
USREDOTOČITE SE NA ONO ŠTO ŽELITE ZAPAMTITI NAJMANJE 8 SEKUNDI
Danas živimo u vremenu kada sve pokušavamo odraditi što brže, skloni smo višezadaćnosti, manje spavamo i onda se čudimo što redovito zaboravljamo stvari.
Želimo li dugoročno zapamtiti neku novu informaciju, znanost poručuje kako je potrebno usredotočiti se na nju najmanje osam sekundi – jer upravo je toliko vremena potrebno hipokampusu da pošalje signal za pohranu informacije kao dugoročnog pamćenja (prelazak informacije iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje). Ako je informacija povezana s nečim što već znate, proces može trajati i kraće.
Osam sekundi se u današnjem svijetu može učiniti kao vječnost, poglavito kada obavljate mnoštvo različitih zadaća u kratkom vremenu, ali istraživanja su pokazala da je to minimalno vrijeme potrebno mozgu da trajno pohrani novu informaciju.
FONTOVI TEŽI ZA ČITANJE BOLJI SU ZA PAMĆENJE
Znanstvenici sa Sveučilišta u Princetonu i Sveučilišta Indiana proveli su dva različita istraživanja u kojima su provjeravali učinak fonta na učenje (pamćenje). U jednom pokusu sudionicima su omogućili 20 sekundi da pročitaju određeni tekst napisan fontom Arial ili Comic Sans. Ustanovljeno je da su se oni koji su čitali tekst napisan težim fontom (Comic Sans) 15 minuta poslije mogli bolje prisjetiti teksta.
Da bi otkrili bi li rezultat mogao utjecati u stvarnom svijetu, istraživači su osmislili još jedan pokus – mijenjali su fontove obrazovnih materijala kod srednjoškolaca. Učenici koji su dobili font težak za čitanje imali su bolje rezultate na testovima od onih koji su dobili jednostavan.
„Razlog zbog kojeg su neobični fontovi učinkoviti u tome što izazivaju dublje razmišljanje o materijalu“, kazao je suautor istraživanja Daniel M. Oppenheimer, psiholog na Princetonu. „Razmislite o tome ovako: ne možete brzo pročitati odabrani materijal ako nisu čitka slova; prebacivanje teksta u teži font za čitanje natjerat će vas da ga pažljivo pročitate.”
No, i tu postoje granice, primjerice ako su riječi preteške za čitanje, onda je malo vjerojatno da će čitači imati koristi. Ipak, istraživanja pokazuju kako mala promjena, kao što je font, može puno utjecati na naše pamćenje. [ IZ STRANIH MEDIJA | pixelizam.com ]
Raspored online nastave za utorak, 17. ožujka 2020.
Isto kao i danas i u utorak će učenici razredne…
Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj
… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava bez uljepšavanja komunicirati probleme…
Medijski opismeniti djecu, ali i roditelje
Većina se njime koristi za društvene mreže ili igrice, a…









