Otkriće drevnog blaga koje mijenja povijest

Rezultati istraživanja nadmašili su sva naša očekivanja jer je ustanovljeno da se ukapanje obavljalo u monumentalnim suhozidnim grobnicama približno kružnog tlocrta, slaganjem velikih kamenih blokova. Središnji dijelovi kamenog kruga su grobnice s desetak pokojnika uz koje su se nalazili brojni prilozi poput stotina grčkih vaza, željeznog oružja, brončanog, srebrnog, staklenog ili jantarnog nakita…” govori arheolog Dinko RADIĆ.

Ove godine je završen četverogodišnji ciklus arheološkog istraživanja nekropole prapovijesnog naselja Kopila pored Blata na Korčuli.

Rezultati su daleko nadmašili sva očekivanja jer je ustanovljeno da se ukapanje obavljalo u monumentalnim suhozidnim grobnicama približno kružnog tlocrta, građenim slaganjem velikih kamenih blokova.

Središnji dio definirao je grobnicu s desetak pokojnika uz koje su se nalazili brojni prilozi poput stotina grčkih vaza, željeznog oružje, brončanog, srebrnog, staklenog ili jantarnog nakita itd.

Grobnice ovakvog tipa na Jadranu do sada nisu bile poznate, a organizacijom, dimenzijama i prilozima predstavljaju uvod u novo poglavlje proučavanja povijesti lokalnog ilirskog stanovništva u stoljećima koja prethode Kristovu rođenju.

Zbog svih ovih otkrića, na Korčulu ovih dana ponovno dolazi profesor Preston Miracle s Cambridgea. Naime, on već godinama sudjeluje u istraživanjima Vele spile. Sva će ova otkrića biti predstavljena i na izložbi, na jesen u Klovićevim dvorima, kustosica je izložbe Jasmina BAVOLJAK:

“Korčula je, barem što se prapovijesti tiče, jedan od najbolje istraženih sredozemnih otoka, a aktualna nastojanja niza eminentnih europskih znanstvenika govore da će se postojeća saznanja produbiti i u budućnost”.

Istraživači ovog lokaliteta, na čelu s Dinkom Radićem, tvrde: “Imamo privilegiju što na jednom mjestu možemo iščitati praktički cjelokupnu povijest ljudskog roda”. U Veloj spili su pronađeni dokazi o životu od starog kamenog pa do brončanog doba. O jednom od najvažnijih pronalazaka svojedobno su, prije tri godine, pisale vodeće svjetske novine, među kojima i New York Times. Riječ je o ulomacima keramike koji su nastali između 17.500. do 15.000. godina pr. Kr. U New York Timesu tako je pisalo: “Znamo ih po lovu na mamute, no nova otkrića u Hrvatskoj sugeriraju da su u ledeno doba ljudi oblikovali keramiku češće nego što se nekad vjerovalo.” [ IZ DRUGIH MEDIJA | hotspots.net.hr ]