U tri godine zatvoreno 12 područnih škola u ruralnim područjima

No, da sve ne bi bilo tako crno, pobrinuli su se Zlarinjani, na čijem je otoku ove godine nakon trogodišnje pauze škola ponovno otvorila vrata. Prvi razred danas pohađa samo jedna učenica, Ema JELIČIĆ, a jedinoj učenici na otoku nastavu drži učiteljica Marijana BURIĆ.

Dodatni optimizam ulijeva činjenica da bi se za dvije godine u prvi razred na Zlarinu trebalo upisati čak šest prvašića , među njima i mlađa Emina sestra.

Osim na Zlarinu, jedna škola nakon višegodišnje stanke otvorena je i u Bogomolju na Hvaru.

Zbog jednog, dva ili tri učenika drže se otvorene škole na malim otocima, ali i u brdsko-planinskim područjima kako tamo život ne bi potpuno zamro.

Ako se pogleda posljednjih pet godina, najveće smanjenje broja škola doživjela je Ličko-senjska županija, u kojoj je zatvoreno sedam škola, a slijedi je Primorsko-goranska županija, koja je u tom razdoblju ostala bez šest škola, te Splitsko-dalmatinska, u kojoj tri škole više nisu imale za koga biti otvorene.

Zatvaranje područnih škola svjedoči demografskoj devastaciji, a Ministarstvo obrazovanja bi, smatra demograf Stjepan Šterc, moralo izraditi plan i kartu na kojoj bi se vidjela koncentracija stanovništva po dobi i na temelju toga procijeniti koje škole moraju opstati bez obzira na broj učenika.

– Za demografsku obnovu određenog područja preduvjet su postojanje škole i određena gospodarska aktivnost. Stanovništvo, posebno mlade obitelji, ne mogu se privući nikamo, ni na otoke ni na kontinentalno-ravničarska marginalna područja koja su potencijalno vrijedna, ako nema škole i obrazovne vlasti to moraju shvatiti – upozorava Šterc, dodajući da se uštede mogu naći na drugim područjima.

– Mogu se ukinuti i obrazovni projekti i programi koji ne doprinose razvoju društva. Ti projekti ne mogu se izjednačavati s projektima koji su strateški važni za Hrvatsku – ističe Šterc.

Iako su u Ministarstvu obrazovanja vrlo oprezni sa zatvaranjem škola, Šterc im poručuje da bi to u velikim gradovima mogli raditi sustavnije jer nema potrebe za dvjema polupraznim školama na 300 metara udaljenosti.

Ukidanje malih škola u malim sredinama prof. dr. Josip Burušić iz Instituta “Pilar” naziva “zločinom protiv budućnosti ovog društva i naroda” jer se time uništavaju i posljednje pretpostavke i šanse za demografsku obnovu.

– Svaka sredina bez škole u osnovi je mrtva. Nema opravdanja za ukidanje škola. Novca ima i treba njime znati upravljati. Jer, u konačnici, ukinut će se male škole u malim sredinama, dok će iste takve male škole u velikim gradovima, koje bi po istoj toj nerazumljivoj logici trebalo također ukinuti, ostati i dalje. [ IZ DRUGIH MEDIJA | vecernji.hr ]