Znanje je integracija

PRAKSA, OBUKA, STUDIJ, možda i neki STUDENTSKI POSAO pri sveučilištu: u Njemačkoj postoje brojni načini kako na mala vrata ući u željenu profesiju – pod uvjetom da posjedujete potrebnu svjedodžbu, dokumente i znanje njemačkog jezika.

Međutim, ti uvjeti blokiraju izbjeglice na putu k višem obrazovanju ili stručnom pozivu. Pritom mnogi od njih donose dobre preduvjete sa sobom: nedavno istraživanje Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) pokazalo je da

• SVAKI TREĆI IZBJEGLICA, stariji od 20 godina, posjeduje u matičnoj zemlji diplomu fakulteta, srednje obrtničke škole ili gimnazije.
• PROBLEM JE u tome što se te diplome obično ne priznaju.

„Stručne kvalifikacije rijetko se priznaju. Tako se ljudima s neizvjesnom budućnošću uzima i dio njihove prošlosti“, prigovara Marenka KRASOMIL, koja je iz nevolje stvorila prednost.

Od rujna 2014. Marenka Krasomil radi kao koordinatorica na vrlo posebnom sveučilištu: Sveučilištu Silent (TSU) u Hamburgu. Akademici iz cijelog svijeta, koji žive u Njemačkoj kao tražitelji azila, podigli su tu višu školu. Dokaz o identitetu, poznavanje njemačkog, svjedodžba – sve što je potrebno maturiranje i diplomiranje, a čeka se godinama – tu je nepotrebno.

Kurdski umjetnik Ahmet ÖĞÜT osnovao je prvi institut TSU 2012.  u Londonu, a zatim 2013. u Stockholmu. Nedavno je utemeljen jedan „izdanak“ u gradu Mülheimu an der Ruhru. Taj obrazovni forum funkcionira bez birokratskih prepreka. Tu izbjeglice i migranti prenose svoje znanje zainteresiranima, koji se mogu upisati kao studenti putem web stranice. Uz poučavanje i učenje ljudi mogu povratiti svoje vještine i svoje dostojanstvo.

ONLINE STUDIJ UMJESTO ČEKANJA

Još jedan korak dalje ide ideja koju, od listopada 2015. godine, u praksi testiraju berlinski studenti Markus KEßLER i Vincent ZIMMER. „Želimo izbjeglicama omogućiti pristup obrazovanju jer integracija počinje obrazovanjem“, kaže Keßler, student psihologije, rođen 1990. U jednom dvorištu u predjelu Berlina Kreuzburgu, zajedno s kolegama, utemeljio je sveučilište KIRON – višu školu koja prima izbjeglice bez priznatog statusa azilanta ili znanja njemačkog.

Kiron prikraćuje uobičajeno vrijeme čekanja uz MOOCs – online tečajeve koje sveučilišta engleskog govornog područja kao što su Harvard, Stanford ili Yale nude besplatno putem interneta.

Polaganje ispita online tečajeva, upotrebu knjižnice i jedan rabljeni laptop s WLAN-stickom plaća sveučilište. Nakon dvije godine ciljanog online učenja, kad su znanje njemačkog i dokumenti već tu, trebali bi studenti prijeći na neki od državno priznatih škola. Jer, Kiron ne smije izdavati potvrde. Pojedina sveučilišta, poput visoke tehničke škole u Aachenu [njem. Rheinisch-Westfälische Technische Hochschule (RWTH)], više škole Heilbronn i sveučilišta Leuphana, već su pristali upisivati studente Kirona nakon treće godine.

Od listopada 2015. do sada prvi semestar upisalo je oko 1000 izbjeglica, a među njima mnogo Sirijaca. S godišnjim troškom od samo 400 eura po učeniku, u usporedbi s najmanje 6900 eura, koje investira država po jednom studentu na regularnim višim školama, koncept je zaista povoljan. Još visoki troškovi (samo za prvu godinu studija procjenjuje se da je trošak 1,2 milijuna eura) trebali bi biti pokriveni putem skupnog financiranja (eng. crowdfunding). Nakon toga Keßler se nada većoj podršci jer „tečajevi jezika, psihosociološko savjetovanje i korištenje knjižnice – sve to ipak ne košta puno“.

MOGUĆNOSTI ZA ZNANSTVENIKE U BIJEGU

Osim takvih inicijativa, sve više istraživačkih institucija dobilo je zadatak osigurati mjesto izbjeglicama u njemačkom znanstvenom sustavu.

Projekt „Inicijativa znanstvene integracije“ Istraživačkog društva Fraunhofer te udruga Leibniz i Max Planck predviđa omogućavanje prakse do tri mjeseca na mjestima asistenata i predavača na fakultetima. Osobama s pravom azila i priznatim statusom izbjeglice taj će projekt također omogućiti pristup tržištu rada na odgovarajućoj razini.

Društvo Fraunhofer i udruga Leibniz već su isplanirali program u saskim selima, koji će obuhvatiti 150 izbjeglica godišnje. Instituti Fraunhofer i Leibniz u Bavarskoj žele početi 2016. godine s oko 50 mjesta. Odgovarajući kandidati mogu se naći na danima profesionalnog usmjeravanja te putem regionalne mreže koju čine više škole, inicijative i vlasti. Posljednji koraci – interkulturalni trening za buduće stručnjake, priprema uz kolege iz institucija koji će kao mentori skrbiti o novim kolegama i izleti koji bi se trebali organizirati u obliku sportskih i kulturnih aktivnosti izvan instituta – u pripremi su, javljaju iz instituta.

..................

NAPOMENA:

• Autor članka za portal Goethe Instituta je Nicole SAGENER, slobodni novinar iz Berlina. Između ostalog piše za Zeit Online i Tagesspiegel
• Goethe Institut je neprofitna kulturna organizacija za promicanje njemačkog jezika i kulture te međunarodnu kulturnu razmjenu i održavanje odnosa. Širom svijeta djeluje 159 Goethe Instituta.
• Izvor: goethe.de