Školarci su debeli, jedva trče, ne mogu skočiti ni metar...

Već u petom osnovne imaju držanje bjeloglavog supa (kifozno) i u prosjeku ih je 15 posto s prekomjernom tjelesnom masom. U srednjoj školi nisu u stanju napraviti 30 trbušnjaka u minuti, mnogi ne mogu izvesti zvijezdu ni stoj na rukama: motorika im je slaba, kao i statička snaga ruku. Oni nisu gibljivi niti spretni.

Tim riječima opisuju svoje prosječne razrede učitelji i nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) u osnovnim i srednjim školama, koji masovno poduzimaju iste korake: zbog slabe tjelesne spremnosti novih generacija prinuđeni su spuštati kriterije. Sve veću ulogu pri ocjenjivanju predstavlja motiviranost učenika, a sve manju motoričke sposobnost. NASTAVNICI SU SVJESNI, nove generacije se zabrinjavajuće malo kreću.

- Neke motoričke sposobnosti su na granici zabrinjavajućeg. Upozoravam na to i roditelje. Razlike među razredima ipak postoje, pa se u jednom petom veći dio učenika izvanškolski bavi sportom, u drugome ne - kaže Astrid Čulić, učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture iz zagrebačke Osnovne škole Ivana Mažuranića, koja ocjene na kraju godine zaključuje tako da 40 posto čine motorička znanja, 40 posto odgojni učinci, a samo 20 posto motoričke i funkcionalne sposobnosti te motorička postignuća.

Ivana Kutle, nastavnica TZK-a u zagrebačkoj Drugoj ekonomskoj školi, nakon 15 godina iskustva u radu s učenicima došla je do sljedećega: prije se mjerilo koliko trbušnjaka učenici mogu napraviti u minuti. Danas im mjere 30 sekundi. Nekima je i to previše. Pušu, savijaju se, padaju u stranu.

- Prosjek mojih učenica je 17 trbušnjaka u pola minute, kod mladića je to 22. Takva im je repetitivna snaga trupa. Posljednjih godina primjećujem veću gojaznost kod djevojaka. Mladići su nešto aktivniji, djevojke manje, kaže I. Kutle.

Zbog loših motoričkih sposobnosti učenika gimnastičke sprave u školama sve se manje koriste. Postale su preopasne za upotrebu jer motoričke sposobnosti poput snage, koordinacije i agilnosti koje zahtijeva sigurno korištenje ruča, kozlića ili grede - današnje generacije jednostavno nemaju. Gimnastičke su sprave zato na sigurnom - u spremištima.

Ivana Kutle jedna je od nastavnica koja ne koristi gimnastičke sprave iz dodatnog razloga.

- Kozlić se potrgao, dvovisinske ruče nikada nismo imali, strunjače stare 15 godina potpuno su se raspale, a gredu nema smisla koristiti bez zaštitnih strunjača, kaže Kutle. Nastavnice poput nje smatraju se sretnicima jer uopće imaju dvoranu. Oprema im je doduše slabija strana pa 620 učenika iz 22 razreda raspolažu s tri nogometne lopte, tri medicinske, pet košarkaških lopti, 10 odbojkaških, 13 rukometnih, pet polustrunjača (malih verzija), osam čunjeva, dva koša i odbojkaškom mrežom.

- To ne znači da se nastava ne provodi stručno i kvalitetno u uvjetima koji postoje, pa pojedini učenici postižu značajne sportske rezultate - dodaje.

Zbog loše opremljenosti školskih dvorana nije rijetkost da nastavnici kupuju sportske rekvizite iz vlastitoga džepa. Ljiljana Hanžek iz Osnovne škole Voltino nevoljko o tome priča, no i ona je jedna od tih:

- Nitko za to ne mari, no činjenica je da postoje škole koje dobivaju sredstva i postoje one koje ne dobivaju. Lopte su potrošni materijal, a zbog slabih financijskih mogućnosti škola je kupila jeftinije. One vam puknu za nekoliko mjeseci. Uprava škole se trudi, no niz je tu problema. Nitko, na primjer, ne provjerava sigurnost ljestvi za penjanje. A i dvorana je svojedobno pukla napola, komad zida je pao na dijete. Kažem vam, za to sve nitko ne mari.

Hanžek, kao bivša gimnastičarka, upozorava da nastavnici TZK-a uništavaju vlastito zdravlje: treba podići učenika koji je nerijetko viši i teži od nastavnice ili učiteljice.

Iako spuštaju kriterije, tjelesnjaci s kojima smo razgovarali trude se u jednome: motivirati djecu i mlade za bavljenje sportskim aktivnostima.

Ivana Kutle je tako svojim srednjoškolcima, standardno zabuljenim u mobitele, predložila upotrebu mobilne aplikacije za mjerenje kretanja. - Možda ih tako potaknem da se više kreću - nada se. [ IZ DRUGIH MEDIJA | jutarnji.hr ] Cijeli tekst pročitajte OVDJE.