Rangiranje zemalja prema najlošijim učenicima

Svake tri godine Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavljuje rezultate testova 15-godišnjaka diljem svijeta, nakon čega slijede objave tko je na vrhu, a tko zaostaje u globalnoj utrci za znanjem.

Ali, nedavno je OECD odlučio analizirati rezultate testova cijelog prošlog desetljeća na novi način.

CILJ je bio vidjeti koje nacije najbolje obavljaju svoj posao u educiranju slabijih učenika, i što se može naučiti iz toga. To je važno zbog toga što postoji veća šansa da lošiji učenici napuste školu te manja šansa da kao odrasli pronađu dobar posao. Naposljetku, oni više opterećuju sustave socijalne skrbi i koče ekonomski razvoj.

Ispada da mnoge nacije ili regije koje postižu dobre rezultate imaju i najmanje učenika koji postižu loše rezultate.

 MANJE OD 5 POSTO 15-GODIŠNJAKA U

■ Šangaju

■ Hong Kongu

■ Južnoj Koreji

■ Estoniji i

■ Vijetnamu

postiglo je loše rezultate na PISA-inim testovima iz matematike, čitanja i znanosti u 2012.

S druge strane, u SAD-u 29 posto učenika postiže rezultate koji su ispod osnovne razine znanja u barem jednom predmetu, a 12 posto učenika postiglo je rezultate koji su ispod osnovne razine znanja iz svih triju predmeta – matematike, čitanja i znanosti.

Taj broj predstavlja pola milijuna 15-godišnjaka koji ne mogu svladati osnove u bilo kojem predmetu.

Najgora je matematika.

Više od milijun američkih 15-godišnjaka ne može dosegnuti osnovnu razinu znanja u matematici.

OECD je izračunao da bi, kad bi svi američki 15-godišnjaci postigli osnovnu razinu uspješnosti, američka ekonomija stekla dodatnih 27 trilijuna dolara tijekom radnog života tih učenika.

Naravno, SAD ima relativno više stope siromaštva od mnogih nacija koje su bile dio ove analize. Mogli bismo očekivati više učenika koji postižu lošije rezultate jer broj američkih učenika koji su u nepovoljnijem socioekonomskom položaju u javnim školama premašuje 50 posto.

Ali, zanimljivo je to da nije postojala uska veza između niske uspješnosti na testovima i siromaštva, kao što bi se moglo očekivati.

Neke zemlje imaju više razine siromaštva, ali postižu bolje rezultate od SAD-a – na primjer Vijetnam, gdje samo 4 posto učenika postiže loše rezultate u svim predmetima.

Neke druge zemlje s nižim razinama siromaštva svejedno imaju više učenika koji postižu rezultate ispod osnovne razine znanja. Na primjer, Francuska, Luksemburg i Švedska su imale VEĆI POSTOTAK LOŠIJIH UČENIKA od SAD-a.

Siromašnija će djeca diljem svijeta, u prosjeku, četiri do pet puta vjerojatnije postati lošiji učenici u školi nego djeca koja odrastu u bogatijim domovima s educiranijim roditeljima.

Ali u SAD-u, čini se, siromaštvo još više zapečaćuje edukacijsku sudbinu djece. Američki učenici koji su u socioekonomski nepovoljnijem položaju bit će šest puta vjerojatnije lošiji od svojih socioekonomski povlaštenih vršnjaka. Oko 41 posto učenika koji su u nepovoljnijem socioekonomskom položaju u SAD-u postiglo je loše rezultate u matematici 2012., dok je samo 9 posto povlaštenih učenika spadalo u istu kategoriju.

U Južnoj Koreji, s druge strane, samo 14 posto učenika koji su u nepovoljnom socioekonomskom položaju postiglo je lošije rezultate u matematici.

U Kanadi je samo 22 posto najsiromašnijih učenika postiglo loše rezultate.

OECD-ov IZVJEŠTAJ ISTAKNUO JE ZEMLJE KOJE SU ZNATNO SMANJILE DIO UČENIKA KOJI POSTIŽU LOŠIJE REZULTATE U MATEMATICI IZMEĐU 2003. I 2012.

To su:

Brazil, Njemačka, Italija, Meksiko, Poljska, Portugal, Tunis i Turska.

„Što je zajedničko tim zemljama? Ne puno toga“, priznao je Andreas SCHLEICHER, upravitelj edukacijskog odjela u OECD-u. „One su socioekonomski vrlo različite.“

Također, sve te zemlje upustile su se u različite reforme da bi poboljšale edukacijske ishode pri dnu ljestvica uspješnosti. Ali, Schleicher vidi nadu u činjenici da su te zemlje uopće uspjele u tome, dokazujući da siromaštvo nije sudbina i da škole mogu jako utjecati.

„Sve zemlje mogu poboljšati uspješnost svojih učenika uz odgovarajuće politike i volju da ih se provede“, rekao je Schleicher.

..............................

NAPOMENA:

• The Hechinger Report je portal koji koristi istraživanja, podatke i priče iz učionica diljem svijeta kako bi pokazao javnosti da edukacija može biti poboljšana i zašto je to važno.
• hechingerreport.org