Nakon inozemnog iskustva: 'Da nas pozovu – odmah bismo otišli tamo!'

Premda i u svojoj školi mogu naučiti puno iz svojih oblasti, to inozemno iskustvo na njih je ostavilo poseban dojam. Praksa je podrazumijevala i rad u konkretnim tvrtkama, koje nama nisu poznate, ali su – po ocjenama učenika – izvrsno organizirane i kvalitetne, s vrlo solidnim radnim uvjetima i primanjima.

– Da nas tamo pozovu, odmah bismo otišli – nekoliko je njih gotovo jednoglasno izgovorilo na pitanje kako im se svidjelo.

■ TVRTKE U BOLOGNI I BRAGI

Petero učenika polovicu listopada provelo je u Bologni, gdje su radili u četiri poduzeća za prodaju automobila. Tamo su radili na završnoj pripremi vozila, rješavanju papira i svemu ostalom što se i inače događa u realnom procesu. Petra i Dino, kao i svi ostali, ističu da su se naučili timskom radu, ali i da su upoznali kulturna blaga tog dijela Italije. Takva su blaga upoznavali i učenici koji su imali praksu u velikom transportnom poduzeću u Bragi, koje posjeduje čak 150 autobusa. Tomislav i njegovi prijatelji ističu organiziranost, ljubaznost i komunikativnost, ali i podatak da neki zaposlenici tamo znaju zaraditi i 2000 eura mjesečne plaće. I u Italiji i u Portugalu komuniciralo se na engleskom i naše je učenike ohrabrilo to što su se u tome snalazili čak i bolje od svojih domaćina.

■ ISKUSTVO DRUGAČIJE ŠKOLE U FINSKOJ

U studenome je četvero učenika provelo dva tjedna u prohladnom finskom Tampereu, gdje su mogli neposredno iskusiti svjetski hvaljeni školski sustav. Nekoliko ih se stvari dojmilo – opremljenost škole, odnos nastavnika prema učenicima i drugačiji raspored sati.

Što se tiče opremljenosti, zadivilo ih je koliko raznih vozila – viličara, kamiona i ostalih – finski učenici imaju na raspolaganju. Osobito su istaknuli simulator vožnje kamiona, sofisticirani stroj koji košta oko milijun eura. I učionice su, naravno, vrhunski opremljene, a računala su običan dio nastavnog procesa. Svidjelo im se i to što se profesori prema učenicima odnose kao prijatelji. Raspored sati i prehrana u školi dodatni su elementi koji pridonose kvaliteti – pauza za kavu, pa velika pauza za ručak koji im se priprema u kuhinji, o tome učenici u našoj zemlji i dalje mogu samo maštati.

– Kad su nedavno Finci bili kod nas, najviše ih je začudio naš gusti raspored nastave, i to što jedemo peciva i fast food, a ne kuhanu hranu pripremljenu u školi.

■ DALEKO JE FINSKA

Raspored nastave u Strojarskoj i prometnoj, kao i drugim školama u našoj zemlji, uistinu je gust i naporan. Tako u toj varaždinskoj školi nastava počinje u 7.15 ujutro i traje s puno kraćim pauzama do 13.15. 

- I ne možemo drugačije, jer djeca moraju stići na prijevoz u 2.10. Da bi došlo do promjene rasporeda, mora se promijeniti i cjelokupni vozni red – objašnjavaju njihove profesorice.

Ali, to ujedno podrazumijeva da neki moraju već u 5.30 ujutro hvatati vlak čak iz Budinšćine kako bi uopće bili na nastavi i onda se vratili kasno popodne doma. Ni organizacija školske kuhinje nije jednostavna i jeftina. Još je veći problem kad se krenemo uspoređivati s Fincima po pitanju opremljenosti – premda će svatko bez imalo problema uvidjeti da Strojarska i prometna škola nudi solidan standard za hrvatske uvjete. Naš školski kadar, barem onaj koji smo uspjeli upoznati u ovoj školi, vjerojatno je, uz kvalitetu samih učenika, i najbolji dio priče. Ali, bi bilo jako lijepo da jednoga dana neki mladi iz Italije, Portugala i Finske kažu kako bi htjeli školovati se i raditi u Hrvatskoj. [ IZ DRUGIH MEDIJA | evarazdin.hr ]