Prvi razred pod drvećem

Djeca se igraju u narodnom parku Glienicke, ali ne samo to. Tu je nastava, nedaleko od škole, našla posebnu radionicu okruženu prirodom. Između grma i kvrgavog stabla stoji Anne TLACH: „Djeca trebaju opušteno okruženje. Tek tad su zaista otvorena za upijanje znanja. Rad svim osjetilima također potiče njihovu opuštenost.“ Kao, na primjer, rad s vodom, glinom ili blatom. U parku Glienicke djeca od šest do osam godina čiste tlo od korova, skupljaju kukce, crve i grane da bi kasnije mogla lakše čitati, računati i učiti pisati.

ŠUMSKI RAZRED POSTOJI OD POČETKA OVE ŠKOLSKE GODINE

Dobrodošli u svijet pedagogije prirode, dobrodošli na šumski razred škole Conrad-Schule! Prije svega dobrodošli na poseban oblik nastave. Šumski sat u kojem se djeca uključuju u rad s vršnjacima koji nemaju nikakve fizičke ni psihičke smetnje, to je u Berlinu novo. Taj sat postoji od početka ove školske godine.

Etnologinja Anne Tlach je dio projekta – 26 djece provest će dio školske godine među drvećem, grmljem i stonogama. Njihova je škola udaljena 20 metara – prije je bila štala za konje dvorca Glienicke, a danas moderna zgrada. Dva učitelja i tri odgajatelja brinu se o djeci u dobi od prvog do trećeg razreda. Taj razred i dalje pripada školi Conrad-Schule, bit će izuzet samo tijekom ove školske godine. Za radno mjesto u tom istraživanju bilo je potrebno prijaviti se, a pedagozi su potom obavljali selekciju.

U ŠUMI SE NE MORA BITI STALNO TIHO

„Otprije nekoliko tjedana primjećuju se i uspjesi“, kaže Birgit EISELT. Ona je učiteljica, žena srdačnog smijeha koja u dugoj suknji i gumenim čizmama stoji na šumskom tlu. „Mnoga djeca su ovdje osjetila da su previše glasna ili nagla.“ Ali u šumi, sa slobodnim osobnim prostorom, „ne moraju stalno slušati da trebaju biti tiho“. Ne osjećaju se stalno ograničenima. Rezultat je da su djeca „puno otvorenija i primljivija“. Tu su također i djeca čiji su roditelji i psiholozi dovedeni do očaja. „Imaju ovako debeli dosje“, govori učiteljica pokazujući raspon palcem i kažiprstom. „Da nisam bila prije upoznata sa slučajevima te problematične djece, ne bih ih prepoznala.“ Više ne strše toliko.

Kod sve djece može se uočiti napredak. Efekti su povećana pozornost i spremnost za učenje. Na primjer mali majstori s glinom. Glina je geološka osobitost. „Zašto ovdje ima gline?“ pitala su djeca. „A tada su“, objašnjava Anne Tlach, koja je također stalno s njima u parku, „guglali i tražili po knjizi iz biologije.“ Pod nadzorom učitelja, naravno.

Deset metara od glinenih brežuljaka je Thore KRIETEMEYER s djecom iskopao krug u tlu. Dječaci i djevojčice su ga zatim napunili granama i grančicama i oblijepili glinom. Na kraju su se svi okupili u krug visine gležnja. Tu na kraju dana svi sjednu i prepričavaju doživljaje.

Osmogodišnja Elina se veseli: „Ovdje ima životinja“. Ona je dosada prikupila žaričare, stonoge, stjenice i crve.

REDOVITI NASTAVNI PROGRAM

Od oko 10 sati ujutro do ručka u 13.30 djeca su u šumi. Nastava počinje između 8 i 8.30 ujutro, a zasnovana je na metodi Montessori. Do odlaska u prirodu na rasporedu je uobičajeni program: čitanje, pisanje, računanje. Nakon ručka je odmor, zatim ponovno nastava, ponekad vani, ponekad unutra. Gradivo se bazira na potpuno normalnom nastavnom planu. „Odavde možete odmah, bez ikakvih problema, prijeći u bilo koju drugu školu“, kaže Birgit Eiselt.

NOVI PREDMET: ŽIVOTNE VJEŠTINE

Dva predmeta izdvajaju taj razred od drugih u školi – Kultura i životne vještine i Prirodna životna sredina. Pod životne vještine spada na primjer popravljanje bicikla i rukovanje bušilicom, a prirodnu životnu sredinu doživljavaju učenici svaki dan u šumi. Ti predmeti se ocjenjuju. U priče o uspjehu spada dječak koji se na početku rezignirano predstavio: „Ja ne mogu ništa. Imam poteškoća u čitanju i pravopisu". Samo nekoliko dana kasnije na ceremoniji otvaranja šumskog razreda ponosno je pročitao govor.

..................

NAPOMENA: 

• Der Tagesspiegel – regionalne dnevne novine iz Berlina, osnovane 1945. Uz Berliner Zeitung, najtiražnije berlinske novine. Novine liberalnog stava s motom – prepoznati uzroke stvari.
• Autor članka je Frank BACHNER, lokalni urednik Tagespiegela, koji izvještava o svim događajima u glavnom gradu Njemačke.
• Izvor: tagesspiegel.de