Profesori, učitelji, odgajatelji: Entuzijazam kao pokretač i smisao [2.]

DANAS JE DRUGI NASTAVAK, zanimljivih razmišljanja profesora, učitelja, odgajatelja | Vrlo dobro znamo da odgojno-obrazovne teme, posebno onda kada imaju pozitivan predznak, ne nalaze previše prostora u najpopularnijim medijima. Ipak, među silnim inventurama...

... godine na odlasku i najavama nove, njih, odgojno-obrazovne djelatnike, proglašavamo našim junacima godine. Riječ je o ljudima koji svakodnevno odgajaju, obrazuju, nose se s nizom ozbiljnih problema, ali i dalje pokreću i inspiriraju.

Budućnost o kojoj svi govore upravo je u njihovim rukama. Stoga, oni su naši "slavni" koje pitamo što je bilo u 2014. i što očekuju od 2015. godine. S obzirom da u javnosti nisu tako vidljivi, naš zadatak nije bio jednostavan pa smo pokušali istražiti, saznati i dati riječ onim odgojno-obrazovnim djelatnicima koji su nam preporučeni kao pokretači, inspirativni ljudi, vrijedni djelatnici….

Svima smo postavili jednaka pitanja, ali svi su odgovorili na sebi svojstven, jednako vrijedan i snažan način.

• Što je obilježilo odgojno-obrazovni život na razini Hrvatske 2014. godine?

(Npr. koji procesi, političke odluke, odluke, posebni projekti….)

• Kakva je, iz vaše perspektive i na razini vaše ustanove, bila 2014. godina?

(Npr. zanimljivi izazovi svakodnevnog funkcioniranja i rada, posebne aktivnosti….)

• Što očekujete od 2015. godine?

(Npr. opća atmosfera, procesi, posebni fenomeni….)

• Čime ćete vi u svom radu oplemeniti 2015.?

(Npr. projekti, aktivnosti, ideje….)

• Što biste poručili svojim kolegama, a što široj javnosti?

(Npr. neka poruka o vrijednosti odgoja i obrazovanja, poziv na akciju i sl.)

Loredana Zima KRNELIĆ

Profesorica Informatike u Osnovnoj školi „Vežica“

voditeljica projekta  iŠkola kojim se uvodi iPad u nastavu svih predmeta kao pomoćno  nastavno sredstvo i pomagalo.

ICT edukator učitelja osnovnih i  srednjih škola u implementaciji IKT-a u obrazovanju, recenzent  udžbenika i autor digitalnih nastavnih materijala za informatiku.

17.10.2014. Hrvatski sabor donio je Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije RH u kojoj sve lijepo piše. Jedini nemir je taj što je politika uvijek važna kao i ustanove kojima politika vlada, pa zabrinuto čekamo što će se dogoditi. Postoji inicijativa za suradnju između Ministarstva i Carneta koja je vrlo slična našoj, a koja tek počinje sljedeće školske godine pod nazivom e-škole. To je samo još jedan dokaz da smo u svim nastojanjima daleko ispred svih, a u razmišljanjima još i dalje.

Naime, prije tri godine pokrenuli smo projekt iŠkola na inicijativu ravnateljice škole Violete Nikolić. Otkad smo počeli s projektom ni jednog trenutka nismo sumnjali u naše ciljeve jer su oni od početka bili plemeniti i vrijedni našeg truda. Nažalost, kako to obično biva, čovjek se mora susresti s birokracijom, pravilnicima i svime onime što sputava tako veliku promjenu, iako samo papirnato, jer nju je nemoguće zaustaviti. Kod ovakvih promjena koje su zaista velike, vrlo je teško pronaći model, rješenje i način da svi uključeni budu zadovoljni u potpunosti. Pa smo se tako i mi u svim tim nastojanjima ponekad osjećali umorno, zasićeno i razočarano zbog nerazumijevanja okoline za velike inicijative i promjene koje smo pokrenuli, a sve za dobrobit djece i obrazovanja koje zaslužuje puno više pozornosti, no što mu se pridaje. Zahvaljujući roditeljima koji razumiju i žele ulagati u suvremeno obrazovanje svoje djece, gradimo novu školu i razmišljamo kako djeci smanjiti broj predmeta, odnosno spojiti predmete, kako uvesti dva učitelja u jedan razred i timskim radom učitelja biti primjer djeci, osnažiti djecu za inovativnost i kreativnost koja nemaju ocjene, ali traže puno razmišljanja i akcije, zasaditi vrt u kojem će djeca saditi biljke i tako učiti. Učiti za život, a ne za ocjenu – da to ne ostane samo parola, već da zaživi u školi.

Vizija naše škole je “ZNANJE- SNAGA- LJEPOTA”.

Naša škola na čelu s ravnateljicom Violetom Nikolić nema mira. Ove godine na međunarodnom simpoziju ravnatelja u Ohridu pod nazivom Prava digitalna škola dogovorili smo međunarodnu suradnju sa Steve Jobs školama iz Nizozemske. Pozvani smo da budemo predavači na vodećem svjetskom kongresu tehnologije u obrazovanju, BETT 2015 u Londonu, i to kao prva škola izvan Engleske. Kao škola pozvani smo da sudjelujemo u međunarodnom projektu Erasmus programa pod nazivom Didaktika u radu s tabletima u nastavi, kao jedina škola iz Hrvatske, a u projektu sudjeluju Finska, Španjolska, UK, Švedska i Slovenija. I dalje sudjelujemo na svim konferencijama kao što su MIPRO, CUC i HUPE. Osvojili smo državnu nagradu Europska oznaka jezika zahvaljujući projektu pod nazivom “Tri države, tri jezika i tri sporta” koji je proizašao iz projekta iŠkola i kojim smo uspjeli, u suradnji s školama iz Švicarske i Italije, povezati tehnologiju i sport.

Postajemo edukacijsko-istraživački centar Filozofskog fakulteta u Rijeci čiji Odsjek za psihologiju provodi istraživanje novih procesa učenja u našoj školi i školi „Gornja Vežica“. U školi imamo puno pripravnika, što učitelja, što ekonomista, obnavljamo status vježbaonice za informatiku pa ovim putem pozivamo profesore Informatike kojima treba mentorstvo da nam se jave. Trenutno smo okruženi mnoštvom europskih projekata i ljudi iz različitih dijelova svijeta prepoznaju naš trud i rad jer rade na sličnim projektima, samo s puno većim budžetima i proračunima nego mi. Otkako smo započeli projekt, nedostaje nam vremena i čini mi se kao da svaka školska godina prolazi sve brže i brže… A tek nam je 100 godina. Stotu godinu na svečani smo način obilježili u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca na dan kada je i otvorena, 8. rujna 1914.godine, predstavom pod nazivom “Sto godina, sto faca i jedna mala japanska maca”.

U OŠ „Vežica“ djeluje i osnovna škola za klasični balet i suvremeni ples, prva plesna škola u regiji koja je započela s radom 2007. godine. Uz veliki rad i predanost učenika i pedagoga umjetničke škole te velikom broju projekata i plesnih produkcija, moramo istaknuti daljnja usavršavanja i uspjehe učitelja škole.

Od ove školske godine u nastavi klasičnog baleta primjenjuje se metoda flipped classroom  kojom se pospješuje nastavni proces te ga čini još kvalitetnijim i zanimljivijim.

Imamo i podršku osnivača za dobivanje statusa e-škole koji će ove godine dobiti 140 škola u Hrvatskoj. To je projekt MZOS-a i Carneta koji ima za cilj: cjelovitu informatizaciju škola u Hrvatskoj s općim ciljem doprinosa spremnosti učenika za tržište rada ili daljnje školovanje kroz poticanje škola za razvoj digitalne zrelosti. Digitalna zrelost je spremnost škole i cijelog obrazovnog sustava na prihvaćanje i iskorištavanje potencijala informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u podršci unapređenju nastavnih i poslovnih procesa u školama i školskom sustavu.

Osim toga, očekujemo i podršku MZOS-a za dobivanje statusa eksperimentalne škole. Zapravo očekujemo puno posla kao i svake godine, ali i novih znanja i iskustava.

Od MZOS-a očekujemo da se Strategija odgoja i obrazovanja, koju su napredni učitelji jedva čekali, započne realizirati uvođenjem većih promjena, te očekujemo da nam ovaj vrijedan dokument ne ostane samo na papiru. Mi smo neke promjene već unijeli i dokazujemo svakim danom da vrijede.

Kao partneri u Erasmus programu pod nazivom Didaktika u radu s tabletima u koji smo pozvani da sudjelujemo, organizirat ćemo radionice za učitelje iz Finske, Španjolske, UK, Švedske i Slovenije te razmijeniti iskustva u radu s tehnologijom. Naši učenici na taj će način imati priliku upoznati djecu iz tih zemalja i zajedno učiti. Isto vrijedi i za projekt „Tri države, tri jezika i tri sporta“ u sklopu kojega će putovati u Švicarsku i Italiju. Nakon našeg nastupa na BETT 2015 u Londonu, u proljeće planiramo posjetiti Amsterdam u kojem djeluju 22 Steve Jobs škole te razmijeniti znanja i iskustva u radu s iPadima i drugačijem pristupu učenja i poučavanja za učenike razredne nastave. U svemu tome želimo se stručno usavršavati, međukulturalno poučavati djecu, širiti i otvarati vidike učiteljima i učenicima te uživati u radu.

Svojim kolegama poručujem, a posebno profesorima Informatike preko čijih “leđa” su uvedeni brojni e-sustavi i još uvijek se uvode, da se moramo izboriti za naš status u osnovnim školama kako ne bismo postali informatičari, jer studij nismo završili kako bismo održavali sustave i kako bi se naš predmet, uvođenjem mobilne tehnologije s mnoštvom user friendly aplikacija, sveo na programiranje, predstavljajući to jedinom svrhom infromatike? Naime, Informatika je prekrasan predmet, ali zahtijeva stalno učenje, od fakulteta nadalje, a sve ono što naučite, s vremenom možete, figurativno rečeno, baciti u smeće jer dolaze novi sustavi, nova rješenja. Upravo iz tog razloga važno je da Informatika ima svoje mjesto, pa čak i interdiscplinarno, ali ne na pogrešan način. Naime, pojam informatičke pismenosti se uvelike proširio i ne smijemo se zadovoljiti postojećim planom i programom, već moramo raditi na novom planu i programu koji će upoznati učenike s različitim operacijskim sustavima, programima i rješenjima na bolji i zanimljiviji način. To ujedno zahtijeva i status obaveznog predmeta koji se može realizirati kroz sve razrede osnovne škole. To dokazujemo i našim radom jer naši učenici imaju veću prednost pred ostalima jer koriste različite operacijske sustave.

Osim toga, želim poručiti svim učiteljima da IKT-a nije bauk, da se ne boje tehnologije jer im ona može samo pomoći i učiniti poučavanje ljepšim i zanimljivijim. Svi naši učitelji puno rade i trude se motivirati djecu, što je danas jako teško. Mnogi upravo uporabom IKT-a svoju nastavu čine zanimljivijom, dostupnijom i suvremenijom, a time znanje trajnijim, personaliziranim i primjenjivim.

Kako jedna izreka kaže:

„Osobno, najviše volim jagode sa šlagom, ali sam otkrio da, iz meni neobjašnjivog razloga, ribe više vole gliste. Zbog toga, kada idem na pecanje, ne razmišljam o tome što ja volim – vodim računa o tome što ribe vole.“ - Dale Carnegie

Davorka GUŠTIN

ravnateljica Dječjeg vrtića Rijeka

Odgojno-obrazovni život u Hrvatskoj 2014. godine, u domeni ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, obilježio je nastanak novog nacionalnog programskog dokumenta koji je prošao proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te se nalazi pred samim objavljivanjem. Radi se o Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, čija je svrha sustavno utjecanje na podizanje kvalitete i harmoniziranje sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Ovaj dokument sadrži polazišta, vrijednosti, načela i ciljeve, generirane iz višegodišnjih iskustava razvoja odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića u Republici Hrvatskoj te dosega hrvatskih i međunarodnih znanstvenika u području teorije ranog i predškolskog odgoja. Ta polazišta, vrijednosti, načela i ciljevi predstavljaju okosnicu oblikovanja odgojno-obrazovnoga procesa i kurikuluma svakog vrtića, kao i sustava ranog i predškolskog odgoja u cjelini.

2014. godina donijela je još jednu novinu, a to je obvezno pohađanje programa predškole za svu djecu koja će do 31. ožujka sljedeće godine navršiti šest godina, odnosno u rujnu 2015. krenuti u prvi razred osnovne šole. U program se predškole djeca pripadnici romske nacionalne manjine, kao i djeca s teškoćama u razvoju, mogu upisivati i dvije godine prije polaska u školu. Svrha je jačanje njihovih kompetencija i stvaranje što boljih pretpostavki za uspješno školovanje.

2014. godina Dječjem vrtiću Rijeka donijela je mnoštvo radosnih trenutaka, prije svega u svakodnevnoj igri, učenju i veselom druženju djece... Bila je obilježena brojnim događanjima. No, ako bi trebalo izdvojiti one koji će zbog svoje važnosti ući u vrtićki ljetopis i anale grada, to će svakako biti otvaranje vrtića Mavrica na Pehlinu, za koji kažu da je jedan od najljepših objekata ove namjene u cijeloj Hrvatskoj. Vrtić Mavrica primio je 105 djece u pet odgojnih skupina koja su sa svojim novim vrtićem u obliku broda zaplovila krajolicima razigranog djetinjstva. Pored toga, svoja je vrata za više od 40 djece otvorio i vrtić Radost na Turniću, nastao prenamjenom postojećeg prostora u neposrednoj blizini Osnovne škole Turnić.

Za 2015. godinu priželjkujemo nastavak pozitivnih događanja, a jedno je upravo na vidiku. Radi se o ostvarenju projekta kojim bi se u potpunosti opremile odgojne skupine (posebne i redovne) koje pohađaju djeca s teškoćama u razvoju. Nabava moderne namjenske opreme uvelike će poboljšati uvjete za rehabilitaciju i habilitaciju djece, čime će se ublažiti posljedice primarnog oštećenja i spriječiti nastanak sekundarnih teškoća, razviti potencijali koji će djeci omogućiti kvalitetniji i nezavisniji život te potaknuti kvalitetnija prilagodba na socijalnu okolinu i uključivanje u daljnji odgojno-obrazovni proces.

Radujemo se i mogućnosti nadogradnje, odnosno rekonstrukcije vrtića Đurđice i Morčića, za koje je Grad Rijeka tijekom proteklih mjeseci pripremio potrebnu projektnu dokumentaciju, a koji će nakon nadogradnje obuhvaćati 10 skupina svaki, čime će se udvostručiti broj skupina u tim vrtićima i omogućiti upis za ukupno 280 djece.

Sljedeća će godina u svakom slučaju donijeti nove izazove. Suvremene okolnosti obilježene su promjenama zakonskih, programskih i drugih dokumenata važnih za funkcioniranje ustanove, kao i sve složenijom društveno-gospodarskom situacijom. Sve ovo postavlja zahtjeve za brzim, promišljenim i učinkovitim djelovanjem te osmišljavanjem strategija koje će sustavno i kontinuirano podupirati rani razvoj djece i promovirati visoko kvalitetni odgoj i obrazovanje u takvim promijenjenim i promjenjivim okolnostima. Dječji vrtić Rijeka ima tu snagu. Ona leži u velikom broj stručnih i kompetentnih odgojno-obrazovnih i ostalih radnika vrtića te podršci koju dobiva od osnivača, posebice Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo. U tom će kontekstu naša nastojanja biti usmjerena k stvaranju uvjeta u kojima će Dječji vrtić Rijeka postati mjestom zajedničkog kontinuiranog učenja djece, odgojitelja, članova stručnog tima, voditelja, ravnatelja, roditelja te mjestom razvoja suradničke kulture oživotvorene u strukturalnim (koji se odnose na vrijeme, prostor, odgovornost, komunikaciju i sl.) i kulturalnim uvjetima (koji podrazumijevaju otvorenost prema promjenama, povjerenje, međusobno poštovanje i dr.).

Svojim bih kolegama poručila, a istu sam poruku uputila i prilikom prvih susreta s odgojno-obrazovnim radnicima vrtića nakon preuzimanja dužnosti ravnateljice, da je posao koji rade najvažniji, najplemenitiji, a istovremeno i najodogvorniji... Biti odgovoran za cjelovit razvoj djeteta i puno ostvarenje njegovih potencijala uistinu je izniman zadatak, koji u kontekstu suvremenog svijeta dobiva i dodatnu važnu dimenziju promicanja tolerancije, humanosti, nesebičnosti, odgovornosti, nenasilja, kreativnosti... Ukratko, promicanja ljudskih vrijednosti.

"Dobre ideje, dobro ponašanje i privrženost istini trebali bi biti rezultat našeg obrazovanja. Samo obrazovanje koje promiče ove aspekte jest istinsko obrazovanje. Samo ljudi koji steknu ove kvalitete mogu se zvati istinski obrazovanim ljudima."

2014. godinu koja je na odlasku pamtit ću kao godinu velikih i važnih događaja u mom profesionalnom i obiteljskom životu: prihvatila sam se vođenja velike odgojno-obrazovne ustanove kao što je Dječji vrtić Rijeka i postala nona malome Filipu zbog kojeg je svijet za mene od 2014. godine neusporedivo ljepše i sretnije mjesto ...

…..

 Josip NAGLIĆ

Nakon studija povijesti i filozofije u Rijeci, u nekoliko škola radi kao zamjena, najviše u OŠ "Nikola Tesla" u Rijeci 

surađuje s Udrugom gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije.

Idem redom po pitanjima. Odgojno-obrazovni život na razini Hrvatske 2014. godine nije moj posao, ima ljudi koji o tome trebaju brinuti i za to dobivaju plaću.

Što se tiče mog posla, već nekoliko godina nisam u nastavi kao profesor, nego asistent djeci s poteškoćama. Prijepodne sam nečije oči, a popodne uši. I to me ne čini dobrom osobom. Moj je posao amoralan. Zadatak mi je u što kraćem roku naučiti nekoga niz radnji uz pomoć kojih će postati što samostalniji. To može biti jako frustrirajuće jer su pomaci spori. Mislim da u radu s takvom djecom puno pomaže razmišljati kao početnik. Bilo bi dobro svakih nekoliko godina u nečemu biti apsolutni početnik, pa se sjetiti koliko je težak svaki početak. No posao je takav i neprestano nešto učim. Primjerice, da bi prevodili anatomiju na znakovni jezik, morate i sami znati anatomiju.

Što se tiče škole u kojoj najviše radim, imam potporu vodstva čega god da se uhvatim, ali i odriješene ruke – pa želim povjerenje i opravdati. Mislim da škola diše kako vodstvo diše, i bilo bi me sram raditi manje od šefice, a šefica radi puno. Pa svi radimo puno, ali često se i smijemo, često jedemo, idemo na pogrebe i izlete. Toliko o atmosferi.

Projekti u školi su različiti, od više obrazovnih do više odgojnih. Meni su najzanimljiviji oni vezani za djecu s poteškoćama, nacionalne i druge manjine. Najviše se, međutim, po tom pitanju radi potiho, pa i sam učim od svojih kolegica i kolega, kriomice hvatajući trikove na hodniku. Iako svako malo nešto dogovaramo i heftamo, mislim da škola dobro funkcionira jer ljudi obavljaju osnovni posao odgovorno. Jednom je Rambo Amadeus rekao da sve i da čistite WC, ako to odgovorno radite, to je važan posao. Tako nešto. Mislim da je odgovorno odrađeni posao i više nego dovoljno.

Od 2015. ne očekujem ništa osim kiše i licenci za kišobrane.

Za kraj, kako je ovo za Magazin Gradske knjižnice Rijeka, mislim da ne mogu dovoljno naglasiti koliko je čitanje važno. Ali pažljivo čitanje. Trebao sam upoznati djecu kojoj je svaka riječ izazov i osobu koja nema veze s nastavom, da mi zauvijek promijene način na koji čitam.

Autor/ica: 

Gradska knjižnica Rijeka

Izvor:

http://gkr.hr/Magazin/Teme/Profesori-ucitelji-odgajatelji-Entuzijazam-kao-pokretac-i-smisao