'Samo nemojte biti nesigurni!'

Željeli smo to saznati od psihologinje Helen HANNERFELDT koja je radila kao trenerica mnogih nastavnika.

Gospođo Hannerfeldt, imate li dva-tri savjeta o tome kako ja kao nastavnik mogu od početka graditi dobar odnos s roditeljima svojih učenika?

Helen Hannerfeldt: Obraćam veliku pozornost na upoznavanje nastavnika s novim roditeljima. Idealno je 10 do 15 minuta razgovora sa svakim roditeljem. U svakom slučaju, važan je i prvi roditeljski sastanak. Tu je potrebno odnositi se prema roditeljima što neutralnije. Naravno, ni jedan čovjek nije potpuno objektivan. Svi mi idemo kroz život s određenim predrasudama. Ali, važan preduvjet za dobar odnos je potruditi se izbjeći predrasude. Pomaže i ako u početku znate što manje o roditeljima. Tako možete graditi odnos nepristrano.

Kako protječe prvi roditeljski sastanak u idealnom slučaju?

Trebalo bi od početka objasniti kako zamišljate suradnju. Osim toga, ne smijete nipošto biti nesigurni! Jer, ako sam nesigurna i pokazujem svoju nesigurnost odmah na početku, najgori scenarij se već ostvaruje. Kao, na primjer, kada kažem: „Žao mi je što počinjemo malo kasnije, ali imala sam glavobolju i mnogo radova za ispraviti“. Isto tako, i kad na praznicima ozlijedim koljeno i šepam, ne smijem se žaliti na svoje stanje. Sastanak mora započeti jednom pozitivnom ocjenom: „Drago mi je da ste ovdje“, a ne: „Šteta što vas je tako malo“. Glavno pravilo prezentacije glasi: ulazim u prostoriju, ostanem stajati, pogledam svoju publiku prije nego progovorim. Napetost raste i tada ih pozdravim i kažem im koliko mi je drago što su stigli.

Tu je i individualna komunikacija nastavnika s roditeljem na dan informacija.

Tu postoje vrlo jednostavna pravila, na primjer vezano za povratnu informaciju. Na informacijama se radi o pozitivnom koliko i negativnom. Uvijek postoji nešto što je učenik dobro učinio. Morate početi s pozitivnim, čak iako negativni događaji prevladavaju. Što se događa roditeljima kad započinjete s negativnim? Ne slušaju više ono pozitivno. Ako imate dvije negativne vijesti i deset pozitivnih, a započnete razgovor s negativnom viješću, neće slušati deset pozitivnih informacija jer su zaokupljeni negativnima. Važno je opisati što ste vidjeli, bez ocjenjivanja. To nastavniku nije jednostavno jer je ocjenjivanje dio njegovog poziva.

Kad se govori o komunikaciji, često se spominje komunikacija u razini očiju. Je li to nešto više od floskule?

Misli se doslovno na razinu očiju. I to je također vrlo važno. Tu treba započeti s rasporedom sjedenja koji bi trebao biti postavljen tako da se može razgovarati na razini očiju, dakle ravnopravno. Onako kako se razgovara s ljudima u svakodnevnim situacijama. Tu dolazimo do još jednog vrlo važnog alata: slušanja. Ne možete na početku razgovora znati što će iz njega proizići. Čak i kad u sebi prevrćem očima, moram pokazati razumijevanje. Ukratko, učitelj je u toj poziciji pomalo diplomat. Dobro pravilo diplomacije glasi: ne smijem izgovoriti sve što mislim, ali ono što izgovorim mora biti autentično.

Nije sa svim roditeljima jednostavno. Što kažete na roditelje koji svoju djecu vide kao posebnu i visokointeligentnu i ne žele prihvatiti realnost?

Ja bih ih upitala: „Na čemu temeljite svoje zaključke?“ Pritom ne bih dovodila u pitanje izjave roditelja, nego bih jednostavno pristojno, ili čak naivno, zamolila za objašnjenje. Naravno, takve situacije izazivaju stres i postoji opasnost da upadnete u vrstu ponašanja koje izaziva eskalaciju. Ali, uz pomoć kolega, možete se dobro pripremiti za takve situacije.

Uči li se ta metoda na fakultetima?

U nekoliko škola u kojima sam radila učitelji su izrazili želju da vježbaju takve situacije igranjem uloga s kolegama. Tamo gdje smo vježbali doživjeli smo „aha moment“. Ako je vježba dobro usmjerena, efekti su veliki. To pozitivno utječe na komunikaciju i suradnju s roditeljima.

..................

NAPOMENA:

•  Scook.de – internetska platforma za učitelje i učenike sa savjetima za učenje i idejama za nastavu, s više od 1000 knjiga, e-udžbenika, stručne literature i nastavnih materijala.
• Izvor: scook.de