Uspješnost rane edukacije

Studija o ranom učenju koju će Harvard početi provoditi ovog proljeća trajat će četiri i pol godine, a možda i dulje. Ta studija nadgledat će demografski reprezentativan uzorak trogodišnjaka te uhvatiti njihovo iskustvo u njihovom stvarnom okruženju u kojem djeca provode vrijeme. Studija tako velikih razmjera mogla bi znatno obogatiti naše trenutačno znanje, koje se primarno oslanja na samo nekoliko studija mnogo manjih razmjera provedenih u 1960-ima i 1970-ima.

Studiju će provesti Saul Zaentz inicijativa za ranu edukaciju pri Harvard Graduate School of Education, pod vodstvom profesorice Stephanie JONES i profesora Nonieja LESAUXA.

„Kad je riječ o predškoli i njezinim koristima, većina onoga što znamo ili što mislimo da znamo temelji se na desetljećima starim podacima dobivenima iz jednog specifičnog programa ili okruženja“, kaže Lesaux. „To nam otežava da procijenimo koja je korist predškole ili iskoristimo ono što funkcionira. Ova studija će modernizirati i pružiti nam znanje potrebno da bismo se informirali o politikama i praksama 21. stoljeća. Ona će proširiti naša shvaćanja otkrićima koja uzimaju u obzir iskustva i okruženja djece iz niza lingvističkih, društveno-ekonomskih, rasnih i etničkih pozadina, te iz okruženja koja se rangiraju od neslužbene obiteljske skrbi do predškolskih centara.“

MEĐU KLJUČNIM PITANJIMA STUDIJA ĆE SE POSVETITI I OVIMA:

• Koji su ishodi učenja i razvojne koristi koje možemo očekivati od okruženja ranog učenja? Koji se od tih ishoda – vokabular, razmišljanje višeg reda i samoregulacija, na primjer – posebno oslanjaju na visokokvalitetna iskustva ranog učenja?
• Koji modeli predškolskog učenja funkcioniraju i zašto? Kako možemo identificirati i ocijeniti uspješne sastojke?
• Koja su svojstva rane edukacije – na primjer vrste poučavanja ili karakteristike učitelja – koja održavaju i umnožavaju (ili potkopavaju) koristi predškolske edukacije?

Istraživači će se fokusirati na četiri glavna područja razvoja djeteta: kognitivno, društveno-emocionalno, jezik i neurofiziološko. Oni će također procijeniti kvalitetu svakodnevnog okruženja u kojem djeca uče i razvijaju se.

Tim pristupom – obuhvaćanjem iskustava pojedinačne djece u svakodnevnim okruženjima – studija će pokušati odgovoriti na velika pitanja s kojima se edukacija ranog djetinjstva suočava, poput – koliko su opipljive i dugotrajne koristi predškolske edukacije? Ideja da pozitivni efekti rane edukacije ne traju pokreće stalne rasprave, a odsutnost znanstvenih dokaza produljuju te rasprave, kaže StephanieJones. To je razlog zbog kojeg se i dalje ustraje u pitanju – je li predškola jednostavno nedovoljna da usadi trajne koristi, ili ono što škole mjere jednostavno ne može zahvatiti te koristi?

Umjesto fokusiranja na pitanje „funkcionira li predškola“, studija o ranom učenju će pokušati ići dublje, da bi istražila što funkcionira, za koga i pod kojim uvjetima.

 „Upravo sada mi ne znamo dovoljno o ključnim komponentama visokokvalitetnog ranog učenja u kontekstu 21. stoljeća“, kaže StephanieJones. „Mi trebamo naučiti više o tome što moramo uvesti, što možemo izbaciti i što moramo prilagoditi kako bi odgovaralo lokalnom kontekstu, a da ne ugrozimo ishode.“

........................

NAPOMENA:

• Portal Usable Knowledge je online resurs kojem je cilj edukacijska istraživanja i najbolje prakse približiti edukatorima, administratorima, medijima, poslovnim ljudima i roditeljima.
• Izvor: gse.harvard.edu