Kada je ponavljanje naučenoga tapkanje u mjestu

■ TAJNE PAMĆENJA I ZABORAVLJANJA

• Smisleno memoriranje devet je puta brže od mehaničkoga.
• Njemački istraživač Hermann EBBINGHAUS otkrio je „rubni učinak“ – najbolje se pamti sadržaj na početku i na kraju teksta.
• Neposredno nakon memoriranja slijedi razdoblje kada je izgubljena najveća količina informacija.
• Što se materijal više ponavlja, to je manja brzina pamćenja: deset ponavljanja nije bolje od sedam ponavljanja.
• Učenje po dijelovima gore je od učenja cjeline.
• Ako učenik zna za što je naučeno korisno, proces ide brže.
• Postoje obrasci zaboravljanja informacija. Nakon tri dana učenik pamti 50 posto teksta, nakon sedam dana pet posto, nakon 14 dana dva posto

■ POMOZITE MOZGU ZAPAMTITI

Neki znanstvenici smatraju da ništa ne zaboravljamo te da sve primljene informacije primjenjujemo nesvjesno. Mozak skladišti doslovno sve. No, ako se nečega ne možemo sjetiti, znači da mozak nije uvijek sposoban pribaviti pohranjeno u pravom trenutku. Čega se najbolje sjećamo?

• Događaja koji su svijetli, stresni i emocionalni. Ostalo mozak šalje u skladište, daleko u svojoj dubini.
• Ono što uporno želimo zapamtiti, ulažemo napor, ponavljamo.
• Ono što nam je razumljivo.
• Ono čemu dajemo svrhu pamćenja, npr. „Učim ove stihove napamet za sljedeći sat iz književnosti.“
• Sve što asocira na naše emotivne misli.

■ JOŠ NEKOLIKO ZAKONITOSTI ZABORAVLJANJA I PAMĆENJA

• Mozak stalno veže iskustvo s novim problemima i što čovjek više zna, to bolje pamti.
• Mozak se najbolje prisjeća u tišini i samoći kada nije ometan pozadinskom bukom od koje je pozvan štititi nas.
• Informacije dolaze lakše na pun želudac ili nakon manjeg stresa. Hrana je prilika da mozak konzumira glukozu. Stres je emocija koja pridonosi procesu pamćenja.
• Oni koji se bave mentalnim radom, manje pate od propadanja pamćenja u starijoj dobi i žive dulje.
• Memoriranje prije odlaska na spavanje usporava proces „brisanja informacija“. To je zato što između faza zaboravljanja i reprodukcije nema aktivnosti; osoba spava. Ponovite prije spavanja. Ujutro opet opet prođite kroz gradivo i vrlo ćete lako upamtiti.

■ RASPORED PONAVLJANJA

Metodu ponavljanja u intervalima prvi je predložio C. A. MACE 1932. Znanstvenik je došao do zaključka da učestalo ponavljanje brzo dovodi do učinka platoa i uopće ne daje rezultate. Pokazalo se da, ako se informacija ponavlja u onom trenutku kada je počinjemo zaboravljati, uspjeh je zagarantiran. Ali to nije sve. U trenutku kada osjećate da se šansa da se prisjetite informacije smanjila za deset posto (katkad se možete sjetiti, katkad ne), možete opet planirati ponavljanje teme. Naposljetku, kada zaborav gotovo sve naučeno pretvori u prah, vi ponovo izvucite prašnjave informacije na vrh svoga radnog stola. Nakon što prođete takve manipulacije s informacijom nekoliko puta, nikada je nećete zaboraviti. Najvažnija stvar nije broj sati ponavljanja, nego raspored ponavljanja!

Pokušajte organizirati eksperiment u svojoj učionici, programirati vrijeme ponavljanja i pratiti ga. Rezultati se mogu dijeliti u komentarima. Sretno u raspoređivanju!

■ REŽIM RACIONALNOG PONAVLJANJA

Ako imate dva dana da nešto upamtite, ponovite:

• odmah
• nakon 20 minuta
• osam sati nakon drugog ponavljanja
• 24 sata nakon trećeg ponavljanja.

Ako je nešto potrebno upamtiti zauvijek, ponovite:

• odmah
• nakon 20 minuta
• jedan dan nakon drugog ponavljanja
• dva do tri tjedna nakon trećeg ponavljanja
• dva do tri mjeseca nakon četvrtog ponavljanja.

..................

NAPOMENA

• Pedsovet.su jest ruska stranica namijenjena pedagozima i učiteljima, prenosi novosti, metode, mišljenja, istraživanja te pruža potporu odgovarajući na pitanja publike i otvaranja tema na forumu.
• Autor članka – Elena SKOBELEVA, učiteljica povijesti.
• Izvor: pedsovet.su