„Pamćenje onih koji pišu rukom mnogo je bolje!“

Djeca u Njemačkoj imaju sve više problema s pisanjem rukom. Računalo, pametni telefon, tablet – tko još piše s pomoću olovke i papira kada se sve može mnogo brže natipkati?

Nema sumnje da je digitalizacija temeljito promijenila naš način pisanja – gotovo ništa ne pišemo ručno. Pritom se postavlja pitanje ima li uopće smisla učiti rukopis u školi kad im on u poslu ionako neće trebati i ne bi li možda trebalo mnogo više učiti baratati računalnim programima i tipkovnicom.

Sve više stručnjaka ističe koliko je važno učiti rukopis

Finska je još od 2016. stavila rukopis u drugi plan, djeca moraju naučiti samo tiskana slova, pri čemu se naglasak stavlja na učenje pisanja na tipkovnici. Čak su i u Njemačkoj počele diskusije o tome koliko smisla ima i dalje učiti pisana slova. Neke federalne države već su počele, umjesto standardnih pisanih slova, podučavati djecu osnovnomu pisanom pismu, nekoj vrsti pojednostavnjenih pisanih slova.

No sve više i više stručnjaka izriče jasno upozorenje: tko ne nauči pisati rukom, taj zaboravlja razmišljati, kaže pedagoginja Marie-Anna SCHULZE BRÜNING. Jer, pisanjem rukom mozak uspijeva bolje pohraniti naučeno.

Pisanje aktivira različite regije u mozgu

Znanstvena istraživanja potvrđuju njezinu tvrdnju. Psihologinja Karin JAMES sa Sveučilišta Indiana u jednom je istraživanja pokazala jedno slovo djeci koja još ne znaju ni pisati ni čitati, a oni su ga trebali reproducirati na tri različita načina: prekrižiti ga, natipkati na računalu ili pokazati na slici. Nakon toga su djeci, koju su stavili na skener mozga, ponovo pokazali slovo.

Djeci koja su trebala prekrižiti slovo, aktivirala su se tri različita područja mozga povezana s učenjem čitanja i pisanja.

U djece koja su trebala pokazati slovo na slici ili ga natipkati na računalu, aktivnosti mozga bile su mnogo slabije. Tako djeca, čini se, mnogo intenzivnije uče pisanjem nego tipkanjem ili kazivanjem.

Jedna nova studija sa Sveučilišta Washington dokazala je da govor i pisanje utječu na temeljne vještine djece od četiri do devet godina poput planiranja i učenja.

Autorica studije Virginia BERNIRGER izjavila je za The New York Times: „Rukopis potiče um i pomaže im da se bolje fokusiraju. Učenje postaje lakše.“

Pisanje tipkovnicom ne ostavlja traga u motoričkoj memoriji

Grafologinja Rosemarie GOSEMÄRKER u intervjuu za WDR je potvrdila: „Pamćenje onih koji pišu rukom mnogo je bolje. To je zbog toga što pisanje aktivira mozak u cjelini. Zato je vrlo važno nastaviti se oslanjati na rukopis u osnovnoj školi. Vrlo je važno da djeca uče pisati rukom kako bi ti tragovi ostali utisnuti u mozgu.“

Prema teoriji Schulze Brüning, pisanje na računalu pak ne ostavlja nikakve tragove u motoričkoj memoriji: „Pisanje na tipkovnici olakšanje je za tinejdžere i odrasle koji već znaju pisati, ali ne i za djecu koja uče pisati“, rekla je pedagoginja u intervjuu dnevnom listu Welt.

Djeca koja češće pišu rukom u stanju su bolje razumjeti i naučiti gradivo jer je njihov mozak jače stimuliran.

Sve više djece u Njemačkoj ima poteškoća sa pisanjem rukom

Učitelji primjećuju da sve više djece ima problema s učenjem pisanja. Njemačka udruga učitelja 2015. objavila je istraživanje prema kojemu oko 51 posto dječaka i 31 posto djevojaka ima problema s pisanjem rukom.

Za Schulze Brüning nedostatak vještina pisanja ravno je katastrofi.

U HuffPostu ona piše: „U ekstremnim slučajevima nedostatak te vještine može pretvoriti nadarene učenike u akademske gubitnike koji ne mogu držati korak u pisanim zadacima i zbog toga frustrirano dižu ruke od svega.“

• Pedagoginja smatra: „Djecu treba više poticati da stječu tečan i čitak rukopis jer: „Rukopis je alat za razmišljanje.“

Digitalna demencija

O, kako mi sebe i svoju djecu izluđujemo! Još je 2014 Dr. Manfred SPITZER, najpoznatiji njemački istraživač mozga, u svojoj knjizi Digitalna demencija upozoravao na opasnosti digitalnog trošenja vremena.

Znanstvena istraživanja pokazuju da intenzivna upotreba računalnih igara i razgovora putem interneta smanjuje naš mozak. Djeca i adolescenti često su jedva sposobni učiti.

Simptomi: poremećaj pozornosti i gubitak osjećaja stvarnosti, stres, depresija i povećana agresivnost. Knjiga Manfreda Spitzera apsolutno je nužna svim roditeljima, učiteljima i odgojiteljima!

................

NAPOMENA: 

• Pravda-tv.com stranica je s naglaskom na politiku i znanstvena istraživanja koja nema namjeru nametati svoje mišljenje, nego nastoji informirati čitatelja kako bi bio u stanju sam donositi vlastite zaključke.
• Izvor: pravda-tv.com