„Iz prve ruke” vidjeli razlike između hrvatskog i finskog obrazovanja

… praktičnu nastavu, u pratnji nastavnika Slave Marketina. Tamo su stekli neprocjenjivo iskustvo radeći u praktikumima autoservisa, šumarstva i aviomehanike, a koje su goleme razlike između finskog i hrvatskog obrazovnog sustava saznajte i pogledajte u nastavku. 

Automehatroničari Ivan MAKŠAN, Mihael Ivan POŠTA i Mihael ŠTULJAN te jedan tehničar za vozila i vozna sredstva Alen BRANILOVIĆ odrađivali su praktičnu nastavu u školi Tempereen seudun ammatopisto Tredu – TREDU, koja se sastoji od 17 kampusa, a pohađa ju 8000 redovitih učenika i 10 tisuća učenika u obrazovanju odraslih. 

Učenici su praktičnu nastavu obavljali pet dana u praktikumima automehatroničara TREDU Ajokinkuja, četiri dana u autoservisu Veho, gdje su ispitivali i podešavali mehaničke dijelove i sklopove, ispitivali nepropusnost hidrauličkih i pneumatskih sklopova i sustava te električnih instalacija, dok su jedan dan proveli u praktikumima šumarske škole TREDU Ylöjärvi na simulatorima. 

• Većina radova obavlja se na vozilima stanovnika grada

U praktikumima automehatroničara upoznali su se s metodama i načinima rada finskoga sustava obrazovanja, a tijekom boravka u školi upoznali su se s mnogim učenicima i nastavnicima iz Finske, ali i iz drugih zemalja (Estonije, Maroka, Sudana) s kojima su razmjenjivali iskustva. Zanimljivo je da se u praktikumima automehatroničara većina radova obavlja na vozilima stanovnika grada koji dolaze u školske radionice po brzu i kvalitetnu uslugu, a praktikum ima i vlastita vozila koja učenicima služe za vježbu.

Osim rada i učenja, učenicima je u školi na raspolaganju i restoran s nekoliko vrsta kuhanih jela, teretana i zabavni sadržaji kao što je stolni nogomet i stolni tenis, kojima se mogu koristiti u slobodno vrijeme.

• U razredu učenici različitih godišta, a voze i školski automobil

Praktična je nastava u školi trajala od 8 do 15 sati, a organizacija vremena na praktičnoj nastavi nije strogo određena zvonom već je opuštenija i moguće je uzeti više pauza ako je to potrebno. Kao i kod nas, učenik dobije radni zadatak koji treba napraviti za taj dan, no razlika je u tome što ih majstor u Finskoj ne vodi kroz postupak izrade zadatka već sami uz pomoć uputa na papiru moraju doći do rješenja, a takvim se pristupom potiče logičko razmišljanje.

Nije im bilo teško zamijetiti da je škola opremljenija, praktikumi su veći, a punoljetni učenici smiju uzeti školski automobil i odvesti se u grad, ako trebaju nešto obaviti vezano za školu. Ono što je našem obrazovnom sustavu strano jest činjenica da se u završnim razredima nalaze učenici u dobi od 17, 18 ili 19, godina jer oni nakon završene osnovne škole, ako ne znaju što žele upisati, idu u „pripremnu srednju školu” nakon koje upisuju smjer za koji su se odlučili ne gubeći pravo redovitih učenika i zato su učenici različitih godina u istom razredu, a oni stariji tutori su mlađima. 

• Škola s vlastitim avionima i helikopterima i autoservis kakvog nema u Hrvatskoj

Posjetili su i novoizgrađeni aviomehaničarski praktikum s hangarima i s deset aviona te dva helikoptera kojima se koriste za komercijalne svrhe te učenici za vježbu. Također, imali su priliku sjesti u neke od školskih letjelica, a dobili su i uvid u složenost i zahtjevnost posla aviomehaničara prilikom ispitivanja mlaznog motora aviona.

Nešto slično autoservisu Veho, u kojem su učenici također obavljali praktičnu nastavu, nema nigdje u Hrvatskoj, jer je specijaliziran za različite marke automobila, a organizacijski je složen tako da je velika hala podijeljena u manje prema markama automobila. Tako se unutra nalaze zasebne hale za Ford, Citroen, Škodu, Toyotu, a alat je posložen za određenu marku automobila, dok na njemu radi automehatroničar koji se specijalizirao za tu marku automobila.

• Rezanje i tovarenje trupaca u kamion kao atraktivna nastava 

Uz iskustvo koje su učenici stekli u spomenutim praktikumima, posjetili su i šumarsku školi gdje su imali priliku upoznati se sa strojevima i opremom koji su kod nas slabije zastupljeni nego u Finskoj, koja je iznimno bogata šumama i ima vrlo razvijenu drvnu industriju.

Škola ima tri simulatora pomoću kojih učenici mogu raditi različite operacije: rezanje trupaca ili utovar i istovar trupaca te sječa drva, a organiziraju se i natjecanja učenika tko će prije izrezati trupce i utovariti ih u kamion, što je vrlo motivirajuće za učenike, tako da je nastava vrlo atraktivna. Naši učenici bili su oduševljeni, a prema njihovim riječima rado bi ovakav uzbudljiv i zanimljiv način učenja imali i u vlastitoj školi. [ IZ DRUGIH MEDIJA | evarazdin.hr ]