Bazična [osnovna] znanja

Učiteljica sam u 1. razredu i katkad je roditeljima, djeci, a i kolegama teško objasniti zašto je neka znanja potrebno odmah usvojiti, to jest zapamtiti ih do stupnja automatizacije tako da postanu baza/osnova za daljnju nadogradnju.

Roditeljima na prvom roditeljskom sastanku taj stav objasnim uspoređujući ga s gradnjom kuće – kuće mogu biti velike i malene, ali nijedna ne može biti sagrađena bez dobrih temelja. Na sličan način i učitelj u razrednoj nastavi mora napraviti temelje, a kasnije se učenik razvija prema svojim sklonostima.

Koja su to bazična (osnovna) znanja?

Kada izrađuje godišnji plan i program, učitelj bi za svaki predmet trebao izdvojiti ono što je potrebno za daljnji stupanj napredovanja nakon završetka razreda.

Koja su osnovna znanja u prvom razredu? U hrvatskom su jeziku to ponajprije nastavni sadržaji vezani za slovo, riječ, rečenicu, komunikaciju, pisanje… Naime, životne okolnosti od nas neprestano traže da nešto pročitamo ili napišemo – od prometnih znakova i različitih simbola u našoj okolini sve do uputstava kako se nečime koristiti. Moji učenici često napamet nauče čitati neki tekst. Međutim, kad čitaju zadatak iz matematike koji je zadan riječima, katkad ne uspijevaju povezati značenja dviju riječi. Temelje, odnosno ishode koje sad odredim (razumjeti, napraviti, napisati, izreći svojim riječima) kasnije ću samo proširivati. Nitko se nikada s njima neće vratiti u prvi razred i ponovno im objašnjavati što je i kako se sastavlja rečenica ili što je redoslijed riječi u rečenici.

Kasnije je u višim razredima lako odabrati koji će učenik/učenica ići na Lidrano ili na natjecanje iz hrvatskog jezika jer su temelje napravili učitelji razredne nastave – nisu u svih učenika jednako čvrsti, ali sumnjam da se koji učitelj predmetne nastave vraća na prve korake spajanja (slijevanja) slova u riječ.

• Koja su osnovna znanja u matematici u 1. razredu?

To je zbrajanje i oduzimanje do 20. Nakon što smo skoro cijelo prvo polugodište „potrošili“ na igre s geometrijskim tijelima i likovima upoznavajući tako znamenke do 5, sad počinjemo ozbiljno raditi. Taj je prijelaz mnogima težak bez obzira na to što sam za njih smislila različite igre. Naime, težak im je odmak od realnog prema pamćenju slike broja ili odnosu količine. Trudimo se, izradili smo i prstiće za računanje, ali mnogima nije jasno zašto nakon obrade tražim i usvajanje (automatizaciju) nečega.

Možda se novi metodički svjetonazori u području matematike i moj način rada neće svidjeti svima, ali „matematički dril“ potreban je u 1. razredu. To su temelji za uspješnu matematičku „kuću“ koju gradimo. Igra nam je pomoćno sredstvo u učenju – svaki učenik do kraja prvog razreda mora znati računati do 20 u najkraćem mogućem vremenu. Zbrajanje i oduzimanje do 20 temelj je svih sadržaja iz matematike do kraja školovanja. Nevažno je koje ćemo metode primijeniti (matematički diktat, igru dremuckanja, igru pitamo jedni druge ili različite online kvizove). Važno je postići/ostvariti obrazovni cilj,a to je brzo i točno računanje.

Sva ta natjecanja učitelj ne vrednuje jer su mu ona samo pokazatelj je li postigao cilj koji je sam odredio. Moji učenici zasad uspješno i dobrovoljno sudjeluju u svim aktivnostima koje bi se mogle nazvati „matematički dril“. Štoviše, mnogi ostaju na dopunskoj nastavi matematike jer žele vježbati sa svojom učiteljicom da budu još bolji.

Matematički domino i slične igre možete preuzeti OVDJE (njemačke stranice).

Ako odmah na početku nastavne godine ozbiljno i profesionalno roditeljima i učenicima objasnimo svoj princip i način rada, vrlo je malo nesuglasica koje se mogu dogoditi u međusobnoj komunikaciji.

Znam da se ne mogu svima svidjeti (to je nemoguće), ali mi uspješnost mojih učenika iz

prošlih generacija dokazuje da sam na dobrom putu.

…………………….

Sandra VUK | OŠ Sveta Nedelja | https://sites.google.com/site/prvibsvetanedelja/  | UHURN Zvono

...........

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i gledištima kolumnista i ne mora izražavati mišljenja uredništva Školskog portala i Školske knjige.