Individualno stručno usavršavanje [1.]

U ovoj i idućoj kolumni pokušat ću odgonetnuti usavršavaju li se zaista naši učitelji.

U individualno stručno usavršavanje ubrajaju se predavanja na učiteljskim vijećima (sjednica učiteljskog vijeća nije stručno usavršavanje), predavanja u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, webinari i virtualne učionice Ministarstva znanosti i obrazovanja, stručna usavršavanja koja organiziraju različite udruge, izdavačke kuće, radionice koje organiziraju učitelji koji su dobri metodičari i praktičari (primjeri dobre prakse) i  čitanje stručne literature.

Broj usavršavanja koje organizira AZOO nije svake godine isti. Kad se tim usavršavanjima doda jedan veći skup na kojem je savjetnik/savjetnica te tri županijska skupa, dobijemo otprilike 15 sati.

Tome pribrojimo dva ili tri webinara  (2 – 5 sati) neke udruge ili izdavačke kuće i tek smo na 20 sati.

Mnogi (pišem na temelju primjera za koje pouzdano znam) tada tu „rupu“ popunjavaju stručnom literaturom. Htjela bih napisati i kratak osvrt vezan za čitanje stručne literature.

S pomoću novih tehnologija većina je literature dostupna online, tj. prosvjetni radnici mogu je „skinuti“ na vlastito računalo i čitati.  Obično podcrtavam dijelove teksta jer volim znati gdje je koji dobar primjer, a i zbog toga što mi vid nije dobar kao nekad.

Knjige obično spremam na svoj oblak (one vezane za prosvjetu). Ako mi se koja sadržajno učini zanimljivom, odnesem je u PDF obliku u lokalnu papirnicu gdje mi je isprintaju (cijena je od 20 do 50 lipa po stranici). Tamo mi je i spiralno uvežu, a nakon toga imam vlastiti primjerak. Time ne kršim autorska prava jer je bila dostupna za korištenje na internetu. Isto tako, ne prodajem je, nego je imam u vlastitoj biblioteci i čitam, podcrtavam, učim – usavršavam se.

• Moj oblak knjiga je OVDJE.  

Često se pitam koliko knjiga ljudi zaista pročitaju. Naime, da ih zaista čitaju, tada neka usavršavanja ne bi ocjenjivali odličnim ocjenama niti ih nagradili pljeskom jer bi bili upoznati s tematikom.

Stručno usavršavanje obuhvaća i praćenje obrazovnih blogova koji prikazuju primjere dobre prakse, učenja ili istraživanja određene prosvjetne tematike.

Mnogi drže da bi i praćenje različitih grupa na Facebooku trebalo biti oblik stručnog usavršavanja. Facebook je odavno uveo dio koji se zove Facebook u obrazovanju. Nadalje, postoje i objašnjenja kako se njime koristiti radi usavršavanja, ali vođenje grupa u to ne spada. Pitanja o tome kad će plaća nisu primjer prakse niti nove teme, nego samo prikaz trenutačnog stanja našeg društva.

Ima grupa u kojima administratori odrade velik posao – organiziraju skupove, okrugle stolove, potiču na čitanje novije literature i takvim ljudima (a malo ih je) trebalo bi omogućiti da to pišu kao stručno usavršavanje u odgovarajuće obrasce.

U drugoj ću kolumni pisati o tome čita li itko naše obrasce o stručnom usavršavanju te čitaju li učitelji zaista sve napisano ili se naslovi iz godine u godinu prepisuju.

…………………….

Sandra VUK | OŠ Sveta Nedelja | 2. razred | https://sites.google.com/view/2-b-sveta-nedelja/ | UHURN Zvono

...........

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i gledištima kolumnista i ne mora izražavati mišljenja uredništva Školskog portala i Školske knjige