Lektira – što se više trudimo, rezultati su slabiji

O lektiri sam već više puta pisala:

• Lektira u prvom razredu

• Muke po lektiri

• Ljetna čitaonica

Odabrala sam tu temu i za svoj diplomski rad. Pisala sam o načinima interpretacije lektirnog djela. Nadalje, navela sam i rezultate istraživanja koje sam provela.

Osam godina poslije mogu reći da je učenicima lektira, bez obzira na to koliko ih pripremam, sve teža i teža iako su djela ostala ista.

Objasnit ću sve etape u interpretaciji lektirnog djela s učenicima.

Za interpretaciju lektirnog djela pripremila sam puno sadržaja. Čitajući po tko zna koji put djelo, uočila sam da je verzija koja se nalazi na Carnetovu portalu pisana i prevođena davnih dana, stoga sam odlučila učenicima omogućiti pristup novijoj (jednostavnijoj) verziji za lakše praćenje.

INTERPRETACIJA I ZAJEDNIČKO ČITANJE TRAJALO JE 4 DANA.

✿ Prvi dan sam ih upoznavala s podatcima iz biografije H. C. Andrsena ― kako je „skupljao” bajke, kako ih je zapisivao, kako su se priče prenosile. To im je uglavnom bilo zanimljivo jer smo već čitali jednu lektiru istog pisca (Palčica). Teško im je bilo vremenski odrediti koliko je to daleko u prošlosti. Budući da sam ih, između ostaloga, animirala i gledanjem fotografija, mislila sam da su spremni za početak čitanja.

Pet dana prije interpretacije učenicima sam lektirno djelo podijelila na ulomke koje moraju čitati i označila im dijelove.

https://sites.google.com/view/2-b-sveta-nedelja/lektira/ruzno-pace

✿ Drugi dan počeo je dobro ― svi su naučili čitati svoje dijelove, osim jednog učenika.  Interpretacija je pokazala da su djelo samo pročitali, ali ga nisu razumjeli. Počeli smo se „lomiti” oko nepoznatih riječi. Teško im je bilo objasniti što je to stog ili koja je razlika između guske i patke. Kad sam htjela još pomnije analizirati djelo, učenici nisu znali odgovoriti ni na pitanje zašto su se pačetu svi rugali. Objašnjavala sam im, pokušavala postići da povežu dijelove bajke, ali nisam uspjela jer je njihov doživljaj svijeta sasvim drukčiji.

Međutim, s pomoću nekih životnih primjera uspjeli smo doći do odgovora na pitanja koja sam im pripremila.

✿ Trećeg dana zainteresiranost je splasnula. Troje učenika uopće nije naučilo čitati svoje dijelove, stoga sam im ja interpretativno čitala djelo da bi ga uspješno doživjeli.

Odgovori učenika na moja pitanja sveli su se na jednu riječ. Pitala sam ih zašto je potrebno pomoći nekome, bi li oni primili neznanca u kuću i nahranili ga. Pokazalo se da su zatvoreni i da im je teško razmišljati izvan tradicijskih okvira. Mnogo njih reklo je da bi ostavilo pačića da se smrzne. Za riječ seljak rekli su da im je poznata, ali da je njihovi roditelji upotrebljavaju u nekom drugom značenju.

✿ Četvrti dan čak petero učenika uopće nije donijelo lektirno djelo u školu, a dvoje ni bilježnicu za bilješke. Da bismo što bolje interpretirali djelo, morala sam im nekoliko puta čitati pojedine ulomke i doslovce crtati pojedine situacije. Bila sam baš tužna jer sam utrošila puno vremena i truda, toliko različitih strategija i načina pristupa čitanju, a dobila sam „robote” koji čitaju izvrsno, ali ne razumiju što su pročitali.

Na kraju su i na satu likovnog probali biti mali stvaraoci ― crtali su pojedine dijelove bajke (namjerno im nisam pripremila nikakav slikovni prikaz), ali opet su siromašno (bez puno detalja i plošno) prikazali različite situacije u kojima se pače našlo.

Nastavit ću uporno raditi na taj način u vjeri da će se „klik” ubrzo dogoditi.

………………..

Sandra VUK, OŠ Sveta Nedjelja | https://sites.google.com/view/2-b-sveta-nedelja/ | osobne stranice [s interaktivnim materijalom]  goo.gl/tXVqPa

• Svi su radovi nastali pod mentorstvom Sandre Vuk.