Medijska pismenost - 5 do 12

DOPRINOS ŠKOLI ZA ŽIVOT [ 6. DIO ]

U stablima ima nešto neodoljivo

utorak, 23. listopada 2018.

Nedavno je na portalima osvanuo rijetko poticajan članak naslovljen Čovjek koji godinama sadi drveće po Zagrebu. Priča o Vladimiru DIMIĆU djelovala mi je nestvarno, jer je rijedak primjer dobrog uzora u masi loših koji se najčešće ističu u medijima.

U stablima ima nešto neodoljivo

On je čovjek uistinu vrijedan divljenja i poštovanja. Zagreb je obogatio sa sedamsto novih stabala. Samo jedan čovjek.

To je za mene konkretno društveno djelovanje!

.......................

Jutarnji list > ČOVJEK KOJI SADI DRVEĆE PO ZAGREBU 'To što radim i nije baš legalno. Do moje 50. godine sam se skrivao, radio potajice. Glumio sam radnike Zrinjevca' autorica Karmela DEVČIĆ, objavljeno 1. listopada 2018. u 23:30

.......................

Spomenuti članak je rijedak primjer da mediji znaju zabljesnuti i načinom na koji temu iznose pred javnost. U njemu Vladimira Dimića autorica nije predstavila kao kakvog čudaka, iako se to moglo očekivati. Navikli smo da dobri novinari radeći u, najblaže rečeno – „izvanrednim uvjetima”, dobre priče silom prilike „pakiraju” u senzacionalizam zbog straha da neće biti čitane. Nažalost, opravdana je ta njihova sumnja, jer dobri primjeri danas malo koga zanimaju. Jedino u što još ne mogu proniknuti jest jesu li mediji odgojili takvog čitatelja ili su prisiljeni podilaziti mu zato što je on dio većine. Kako bilo, ovaj je članak rijedak primjer tople ljudske priče vrijedne divljenja u dnevnim vijestima, iznesen bez senzacionalizma.

Poučavam djecu najmlađe školske dobi (trenutačno 4. razred) i odlučna sam uvrstiti članak u svoju nastavu. Djeca trebaju dobre primjere iz života.

Biram članak i zato što želim pridonijeti da budući odrasli građani ove zemlje mijenjaju lošu sliku današnjih medija.

Bit će informacijski pismeni do te mjere da će redom propadati svi mediji kojima se osladilo „žutilo”.

Mogu ga uvrstiti sada i bez bojazni da će mi se to obiti o glavu. Sjetite se samo da je iz stožera reformatora obrazovanja, štoviše iz ministričinih usta, jasno rečeno – reforma želi iznjedriti autonomne učitelje koji samostalno izrađuju sadržaje i materijale za svoju nastavu. Da toga nije, bilo bi izvjesnije da bi me ovaj dobar nastavni sadržaj mogao dovesti u kakav problem. Jer članak ima nekoliko „spornih” momenata. Jasno je navedeno da gospodin „nezakonito” sadi stabla te da krši pravila. Prerušava se u radnika Zrinjevca te tako provodi svoj vrijedan cilj.

Klinci znaju da je to vrijedno, jer smo nedavno učili o životu biljke te kako su živa bića (biljke, životinje i ljudi) međusobno povezani. Znaju mnogo o ekološkim katastrofama, bjesomučnoj sječi stabala na planetu Zemlji koja ugrožava i naš opstanak.

  • Znaju ovu činjenicu!

Budući da učenike odgajamo da se pravila trebaju poštovati, a zakoni provoditi, netko bi mi mogao spočitati da zbunjujem svoje učenike. Međutim, ja jedva čekam, a sad mnogo opuštenije nego prije najave o autonomiji učitelja, razgovor s njima o tim pravilima. Jedva čekam trenutak kad ćemo ih zajedno propitivati u našem razredu. Jedva čekam i njihovo pitanje „Tko ih je izmislio i donio?”. Znam da će ono uslijediti nakon što navedem nekoliko stvarnih i apsurdnih pravila te zakona koja se primjenjuju i u našoj državi, a preporuka je i nužno je služiti se primjerima kako bi bolje razumjeli smisao propitivanja. Jedva čekam odgovoriti im na to pitanje, jer to je onaj trenutak kad se djeci „pali lampica” koja se ne pali mnogim odraslim građanima danas. Tad stupa na snagu i smisao onoga što nazivamo „građanskim kompetencijama”.

– Draga djeco, stvaraju ih oni ljudi koje su punoljetni građani naše domovine, svi mi odrasli, izabrali na demokratskim izborima. To su ljudi koji zasjedaju u Saboru te donose pravila, tj. zakone koje svi moramo poštovati. Ako ih ne poštujemo, snosimo posljedice, tj. kazne koje su navedene u tim zakonima.

Mnogo smo puta već do sada neku nastavnu temu završavali tom spoznajom. Djeca su se isprva znala tek tada zbuniti!

Kasnije su bivala sve manje zbunjena, a sve su više razumijevala. Pamtim jednu takvu situaciju. Učenikova je rečenica, glasila otprilike ovako: „Zato treba dobro slušati kad se predstavljaju prije izbora! I mi smo imali predsjednike u razredu koji su mnogo govorili, a kad su bili izabrani, nisu radili ništa.” Netko je nakon toga dometnuo: „I Pero je svoje birače podmićivao slatkišima!” (Vlak u snijegu)

Jasno da sam ih tada upitala bi li oni birali da im zemlju vode osobe koje su osumnjičene za varanje, laganje i kriminalne radnje. Jasno da sam prethodno obrazložila razliku između sumnje i presude. I jasno da su djeca uglas rekla „Neeee!”. Čak i kada sam ponovila da je riječ tek o sumnji, zaključili su da se ipak treba razjasniti i ta sumnja za tako važnu ulogu u državi.

Kad budem s njima razgovarala o Vladimiru Dimiću, očekujem i vrlo zanimljiv razgovor vezan za dio u kojemu iskreno i jasno navodi kako funkcionira njima otprije poznata ustanova Zrinjevac.

Moji učenici znaju da se dio plaća njihovih roditelja i njihove učiteljice slijeva i u tu blagajnu. Znaju da je to novac namijenjen za boljitak naše zajednice. Znaju da ga roditelji i učiteljica teško zarade. Znaju i koliko je teško doći do njega, jer smo neki dan razgovarajući o književnom tekstu Jadranke Galiot San o tati koji se vratio, u razredu tješili djevojčicu koja se rasplakala sjetivši se tate koji je morao otići raditi u inozemstvo, jer je u Hrvatskoj malo zarađivao.

 

odlomak iz Jutarnjeg lista > ČOVJEK KOJI SADI DRVEĆE PO ZAGREBU 'To što radim i nije baš legalno. Do moje 50. godine sam se skrivao, radio potajice. Glumio sam radnike Zrinjevca'

............................

Znam ja da kao učiteljica razredne nastave imam zadane okvire navedene u Kurikulumu Građanskog odgoja i obrazovanja. Mi „malci”, ekipa koja radi u nižim razredima, trebamo se prema tom dokumentu usredotočiti na razvijanje građanskih kompetencija u kontekstu razreda, škole i lokalne zajednice (uglavnom suradnjom s lokalnom zajednicom kroz neke „famozne” projekte koje je negdje vrlo teško, čak i nemoguće ostvariti – jer i to ovisi o tome kako su građani birali).

Ali, činjenica je da moji učenici ne žive na Marsu i da su izloženi medijima. Što im mogu reći kad mi postavljaju logična pitanja nakon što slušaju vijesti i povezuju s onime što radimo u školi? Zar da im odgovorim: „Čekajte djeco barem 8. razred, budite strpljivi. Tek tad je Kurikulumom GOO-a predviđeno da se bavite time, sad ste još maleni…”?!

A dok dođu do 8. razreda, već zna biti prekasno, jer mediji i okolina nisu čekali.

Zar da mi se primjerice dogodi ono čemu sam svjedočila prije dvije godine na poslu? Da mi se dogodi da moja generacija izlazi iz 8. razreda i oprašta se s osnovnom školom defilirajući po školskim hodnicima zadnji nastavni dan „ukrašeni” protuustavnim obilježjima? Da hodaju naseljem veličajući mračna povijesna razdoblja isključivosti i mržnje prema drugima i drukčijima?!  Dok se uljuđeni stanovnici koji nemaju uvid u sve „muke po učitelju” danas  pitaju što su učili u školi, dok policajac koji je pozvan da intervenira govori zbunjenim profesorima: „Ma što se uzrujavate, kao da oni znaju što to znači”?!

Dat ću sve od sebe da se mojim generacijama ne dogodi takav trenutak! Zato ću ovaj članak implementirati u svoju nastavu. I ako bude, a i ako ne bude očekivane autonomije!

Demokracija nije jednostavna u primjeni.

U njoj imamo slobode s kojom nemamo iskustva. Nije to slučaj isključivo s našim društvom, već je taj problem prisutan u mnogim zemljama koje su prolazile tranziciju. Svaka na svoj način. Kad nije bilo demokracije, imao si neko „pokriće” ne djelovati, ne upozoravati na društvene nepravde, na nelogičnosti zakona i apsurdna pravila. Činio si kako ti se reklo. Ako je to i imalo kakve loše posljedice na tvoj život i život tvoje okoline, netko je drugi snosio odgovornost.

S demokracijom se to mijenja. Ljudi su odjednom dobili slobodu izražavati svoj stav, pravo imati mišljenje o svemu, odlučivati o svojim životima samostalno te nekim djelovanjem mijenjati loša pravila, nelogične zakone i društvene nepravde. Škola u tome treba biti stup promjena.

A učitelji predvodnici promjena mentalnog sklopa nacije. I zato gospodina o kojem govori ovaj članak, toga divnog ekohumanitarca s dušom djeteta, biram da bude uzor mojim učenicima. Nadam se da će vremenom biti i sve manje kolega koji će izbjegavati ovako zamišljen nastavni sat zbog... Iskreno, ne mogu razumjeti zbog čega. 

…………

Ljiljana STUDENI, učiteljica razredne nastave, mentorica | OŠ Jelkovec, Zagreb 

…………

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i gledištima kolumnista i ne mora izražavati mišljenja uredništva Školskog portala i Školske knjige.

………........................…

Vladimir DIMIĆ, 5. listopada na svom je Facebook profilu objavio „ubijeno” drvo oraha kojim smo ilustrirali ovu kolumnu i zapisao:  

Jutros sam pri odlasku na posao primijetio da su ubili jedno odraslo zdravo drvo oraha... Zašto je moralo biti tako???
Nagradno pitanje: 
1. Što mislite, koliko je godina trebalo da izraste ovo drvo kako bi imalo ovako snažno deblo?
2. Što mislite, koliko je minuta trebalo da ga ovako odrežu i jednostavno ubiju?
P. S. Mala pomoć za odgovor na prvo pitanje... Na panju (vidi fotografiju od jutros u 7 sati) moja je olovka duga 12 cm.
Nagrada je moje novo drvo u gradu za otprilike mjesec dana…

………........................…

DOPRINOS ŠKOLI ZA ŽIVOT [5. DIO]  Crtice iz mizanscene

DOPRINOS ŠKOLI ZA ŽIVOT [4. DIO]  Sebični gen učitelja 

DOPRINOS ŠKOLI ZA ŽIVOT [3. DIO] Bajka o autonomiji učitelja

DOPRINOS ŠKOLI ZA ŽIVOT [2. DIO] Hrabro s Filmskom kulturom! 

DOPRINOS ŠKOLI ZA ŽIVOT [1. DIO] Je li kritičnost loša? 

Vezani članci
Školski portal: Rastemo iz dana u dan!

Rastemo iz dana u dan!

O projektu „Webučionica“ pisala sam nekoliko puta: 1. dio −…

Školski portal: Moja matematika

Moja matematika

PRVA PRIČA Svi znate bajku Tri praščića braće Grimm. U…

Školski portal: U razredu

U razredu

... što je učionica izgubila onu toplinu kojom zrači dok…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava…

Školski portal: Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

... odijevaju Crvenkapičinu haljinu, lovčev šešir…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…