A vjetar puše...

Vjetar, to vodoravno strujanje zraka, kako ga definiraju, možete osjetiti kao nježan dodir na licu i poigravanje s vašom kosom. Ali, vjetar zna pokazati i snagu pa čupati stabla, nositi krovove s kuća, podići visoke valove...

Eol

Kao pojava često je personificiran u obliku raznih božanstava u mnogim kulturama. Stari Grci vjerovali su da je za vjetrove zadužen bog Eol, da je on vladar ostalih bogova (Zefir – bog zapadnog vjetra, Boreas – bog sjevernog vjetra... ). Rimska božanstva vjetra bili su Venti, hinduističko božanstvo vjetra je Vaju, japansko Fujin, nordijsko Njord, a slavenski bog vjetra je bio Stribog (Stribor). Inuiti, narod koji živi na području vječnog leda, na obali Arktike, Aljaske i Sibira, običavali su, kad bi jak ledeni vjetar danima puhao i onemogućavao im lov, izlaziti iz kuća i bičevima isprepletenima od algi „tući vjetar“ uz povike “Taba!“ (dosta).

Fen

* Tipičan vjetar u Alpama je fen. To je suh i topao vjetar koji se spušta najčešće niz sjeverne obronke Alpa. Uzrokuje naglo topljenje snijega (pa ga nazivaju i snjegojedom) praćeno brojnim lavinama. Izaziva neuroze i zamor ljudi. Švicarski touring klub je objavio rezultate istraživanja da se u danima kad puše fen broj prometnih nesreća uveća 50 posto.

Sarma

* Snažan vjetar koji puše u središnjem dijelu Bajkalskog jezera oko otoka Olkhona,najvećeg na jezeru, zove se sarma. Sarma puše s Primorske planine, koja se prostire duž sjeverozapadne obale jezera, kad se na drugoj strani planine, u Lenskoj dolini, pojavi golema masa vrlo hladnog arktičkog zraka. Teški hladni zrak prelazi preko nižih prijevoja i puše prema jezeru niz riječne doline. Najjači je na izlazu iz doline rijeke Sarme. Tamo je instrumentima izmjerena njegova brzina od 144 km/h, a u udarima može dosegnuti i brzinu od 216 km/h. Opasan je jer se pojavljuje iznenada pri vedrom, sunčanom vremenu, a na vrhovima susjednih planina su nepokretni oblaci. Kad se oni malo razmaknu, treba očekivati sarmu za 20-30 minuta. Vjetar naglo podiže velike strme valove koji ugrožavaju brodove. Najveća katastrofa na Bajkalskom jezeru koju je izazvala sarma zbila se potkraj rujna 1902. godine. U njoj je stradalo 172 ljudi.

Hamsin ili hamzin

* Suhi i vrući vjetar koji puše približno 50 dana (najčešće od travnja do lipnja) u sjevernoj Africi, posebno u Egiptu, Libiji i Sahari, je hamsin ili hamzin. Javlja se poslije proljetne ravnodnevnice, a ime je dobio po arapskoj riječi khmsin, što znači pedeset (po broju dana koliko traje). Puše brzinom do 144 km/h (40 m/s). Neugodan je jer ga prati visoka temperatura (oko 40° C) te zato što nosi sitnu prašinu i pijesak iz pustinje.

Nacionalna džamija u Abuji (Nigerija) tijekom harmatana

Harmatan

* U Zapadnoj Africi (Gvineja i Sierra Leone) puše vjetar harmatan. To je vrlo suh vjetar koji puše zimi iz smjera istoka i donosi velike količine pijeska. Na svom prelasku preko Sahare pokupi finu prašinu i čestice pijeska (između 0,5 i 10 mikrometara). Udar tog vjetra izaziva “opekline“ na koži, pucanje usana i krvarenje iz nosa. Uništava sve pred sobom, smanjuje vlažnost, rasipa naoblaku, sprječava nastanak oborina, a povećava i opasnost od požara. Ipak, stanovnici ga nazivaju „doktor“ jer otpuhuje vlagu, koja je još gora.

Chinook

* Topao vjetar sličan fenu koji puše u unutrašnjosti zapadnog dijela Sjeverne Amerike, niz istočne padine Stjenjaka, nazvan je činuk. Naziv je dobio po indijanskom plemenu Chinook. Izaziva nagli porast temperature. Tako je 1943. godine u Rapid Cityju na Black Hillsu temperature sa -20 °C za samo dvije minute porasla na +7 °C. Ipak, najveća zabilježena promjena temperature u 24 sata koju je uzrokovao činuk je bila 15. siječnja 1972. godine, u Lomi (Montana). Temperatura je porasla sa -48 °C do +9 °C .

Pampero

* U pampama Argentine i Urugvaja puše izrazito hladan vjetar iz južnog i jugozapadnoga smjera – pampero. Javlja se od lipnja do listopada uz olujno nevrijeme, često uz jake kiše i grmljavine te znatan pad temperature zraka (i do 30 °C u danu). Naglo mijenja smjer i brzinu. Jači pamper traje tri do dvadeset dana, a udari vjetra dostižu brzinu višu od 100 km/h i u stanju su otrgnuti usidreni brod. Slabiji pampero u toplijem dijelu godine donosi ugodno zahlađenje.

Mistral oko tvrđave If, blizu Marseillea

* Na obalama sjeverozapadnoga dijela Sredozemnog mora, osobito u dolini rijeke Rhône u Francuskoj, puše hladan, suh sjeverni ili sjeverozapadni vjetar koji naglo mijenja smjer i brzinu – mistral. Može dosegnuti brzinu oko 140 km/h, a često uzrokuje iznenadne oluje u Sredozemlju između Korzike i na Balearima.

……………………… ZANIMLJIVOSTI ………………………

■ Kada vjetar prijeđe brzinu od 120 km/h, govorimo o oluji. Uragan obuhvaća 100 puta šire područje od oluje i tisuću puta je jači od običnog tornada. Njegova razorna moć može se usporediti s onom od 25.000 atomskih bombi bačenih na Hirošimu.

■ Najjači do sada zabilježeni udar vjetra (ne računajući tornado) postigao je brzinu od 371 km/h. Puhao je 12. travnja 1934. godine na sjeveru SAD-a (Washington).

■ Od svih planeta Sunčevog sustava najvjetrovitiji je Neptun. Baš na njemu pušu i najjači vjetrovi. U ekvatorijalnoj zoni tog planeta izmjerena je brzina vjetrova od 325 m/s. Drugi planet po brzini vjetrova u svojoj atmosferi je Saturn.

■ Nakon mjerenja brzine i stalnosti vjetra na mnogim mjestima znanstvenici su ustanovili da se najvjetrovitijim mjesto na svijetu može smatrati obala Adélie na Antarktici. Tamo vjetrovi pušu tijekom cijele godine prosječnom brzinom od oko 90 km/h.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).