Anegdote i manje znane stvari iz života poznatih slikara

REMBRANDTA Harmenszoona van Rijna (1606. – 1669.), nizozemskog baroknog slikara, pratio je glas da je vrlo škrt. Kad se jednom našao u dugovima, htio je prodati neka svoja djela. Ali, sjetio se da se slike živih slikara ne prodaju ni lako ni brzo ni po visokim cijenama.

Krišom je napustio svoju kuću i otputovao kod prijatelja kojeg je zamolio da javi njegovoj ženi kako je iznenada umro i da je pred smrt zaželio da ona odmah proda već izdvojene slike. Kad je ožalošćena žena ispunila "posljednju" želju svog supruga, Rembrandt se vratio “iz mrtvih” i sretan pokupio znatan iznos od prodanih slika te se tako izvukao iz dugova.

■ Kako se Goya „upisao“ u Madridsku umjetničku akademiju?

Francisco GOYA ( 1746. – 1828.), jedan od najvećih španjolskih slikara, dvaput se pokušao upisati na Madridsku umjetničku akademiju San Fernando. Ali, ni 1763. ni 1766. godine nije uspio položiti prijamni ispit, jer nije zadovoljio povjerenstvo radovima koje je morao naslikati na zadane povijesne teme. U akademiju je, ipak, ušao 14 godina kasnije, ali ne kao student, nego kao akademik.

■ S rogovima je skuplje

Jedan je bogati Parižanin naručio portret kod poznatog slikara Henrija Marieja Raymonda de TOULOUSE-LAUTRECA (1864. – 1901.). Kada je portret bio gotov, naručitelj ga nije htio uzeti jer je njegova supruga tvrdila da mu portret nimalo ne sličin. Lautrec se nije dao smesti, nego je portretu dodao rogove, pa ga objesio o zid gostionice. Kada je naručitelj za to saznao, htio je otkupiti sliku i ponudio unaprijed dogovoreni iznos želeći čim prije maknuti sliku od pogleda gostiju. Lautrec je dodao: „A, ne! S rogovima slika vrijedi dvostruko više!“

  ■ Kada je Giotto stvarao djela?

Pjesnik Dante bio je dobar prijatelj poznatog slikara GIOTTA di Bondone (1267. – 1337.). Kad je prvi put došao u njegov dom i vidio mu djecu koja su bila prilično ružna, nije mogao sakriti svoje čuđenje, nego ga je upitao:

– Kako ti kao veliki umjetnik drugima stvaraš prekrasna djela, a sebi ovakva?

Giotto se nije naljutio na prijatelja, nego je odgovorio:

– Ta djela stvaram noću, a ona druga samo danju.

 ■ Kako je Michelangelo zaštitio zvonik crkve San Miniato?

Tijekom opsade Firence 1529. godine poznati talijanski umjetnik MICHELANGELO di Lodovico BUONARROTI Simoni (1475. – 1564.) došao je na zanimljivu ideju kako zaštititi zvonik crkve San Miniato u Firenci ­– strunjačama koje su visjele na užadi i tako ublažavale udare neprijateljskih topova. 

 ■ Zašto je vojvodi od Urbana naslikan profil s lijeve strane?

U muzeju Uffici, u Firenzi, čuva se poznata slika talijanskog slikara Piera della FRANCESCA (oko 1412. – 1492.), portret vojvode od Urbana, koja prikazuje vojvodu u profilu s lijeve strane. Desni nije mogao nacrtati jer je unakažen kao posljedica sudjelovanja na jednom viteškom turniru. 

 ■ Kako je spavao Salvador Dali?

Španjolski slikar nadrealist Salvador DALI (1904. – 1989.) nikada nije odjednom spavao osam sati, nego je samo učestalo kratko drijemao držeći u ruci žlicu iznad metalnog tanjura. Kada bi žlica udarila o tanjur, odmah se budio i dizao. 

■ Gdje se čuva vrijedna zbirka falsifikata umjetničkih djela

Poznati Britanski muzej u Londonu organizirao je 1990. godine izložbu falsifikata umjetničkih djela koje ima u svom vlasništvu.

Tako, na primjer, kao originalnu sliku na drvenoj ploči “Madona s velom” Sandra Botticellija (1444. – 1510.) čuvenog talijanskog slikara, muzej čuva od 1930. godine, kada ju je za 25.000 funti sterlinga otkupio od jednog lorda kolekcionara. Slika je ubrzo našla mjesto i u brojnim monografijama o Botticelliju. Tek nakon Drugog svjetskog rata ustanovljeno je da slika nije originalna, nego je naslikana potkraj 18. stoljeća, a oštećenja na drvu zapravo su rupe koje je domišljati falsifikator sam izbušio.

Drugi primjerak falsifikata bila je skulptura egipatske kraljice Tetisheri, iz vremena oko 1500. prije Krista. Da to nije original, ustanovljeno je na temelju nevjerojatne greške u hijeroglifskom natpisu na njoj. Greška je bila na istim mjestima gdje je na sličnoj skulpturi u Kairskom muzeju izbrisan tekst. Ubrzo je otkriveno da je i haljina navodne kraljice čudna kao i perika na njezinoj glavi. U Britanskom muzeju postoji inače vrijedna zbirka falsifikata umjetničkih djela, a izložbu posjeti mnogo znatiželjnika.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN