Za bistre i znatiželjne glave

ZA BISTRE I ZNATIŽELJNE GLAVE

Kad mozak otkaže poslušnost

četvrtak, 2. veljače 2017.

Bili su dobri, pametni, sposobni, a onda se dogodio neki kratki spoj u glavi i mozak je otkazao poslušnost pa su umišljali da su progutali klavir, da će roditi slona...

Kad mozak otkaže poslušnost

Princeza progutala koncertni klavir

Bavarska princeza Aleksandra (1826. – 1875.) patila je od niza psiholoških ekscentričnosti. Bolesno je pazila na čistoću i nosila samo bijelu odjeću. U svojim ranim dvadesetim godinama bila je uvjerena da je još kao sasvim mala djevojčica progutala koncertni klavir od stakla. Nitko je nije mogao razuvjeriti.

'Ubiti' jednog seljaka dnevno

Princ Otto (1848. – 1916.) nakon smrti starijeg brata Ludviga II. dolazi na vlast. Ali, budući da je patio od shizofrenije, ulogu regenta je preuzeo njihov stric Luitpold. Bio je uvjeren da će, samo ako smakne po jednog seljaka dnevno, uspjeti ostati na životu. Stoga je, čim bi se probudio, kretao naoružan pištoljem ravno u vrt ispred dvora. Znajući za to, dvorjani su mu pištolj punili lažnim mecima, a jedan je imao ulogu svakoga se dana prerušavati u seljaka. Otto bi opalio, „seljak“ bi pao „smrtno pogođen“ i predstava bi za taj dan bila završena.

Mrtve vjeverice protiv klica

■ Engleska barunica Maria Helena de Noailles (1826. - 1908.), engleska plemkinja francuskog podrijetla, poznata je jer je financijski podržavala Elizabeth Blackwell u njezinoj borbi da postane prva žena liječnik u SAD-u. Manje je poznato da je cijeli život strahovala za svoje zdravlje. Bila je vrlo ekscentrična. Vjerovala je u terapeutsku moć metana pa je u svom vrtu držala krdo krava kako bi joj metan koji ispuštaju ispunio kuću. Kad bi negdje putovala, morali su joj rezervirati sobu u prizemlju kako bi nekoliko krava moglo biti pod njezinim prozorom. Kad bi odlazila na spavanje, na glavu je stavljala vrećicu u kojoj su bile mrtve vjeverice, a krzno norveške mačke stavljala bi na prste. Vjerovala je da je to štiti od zaraza.

Rodit ću slona

Gebhard Leberecht von Blücher (1742. – 1819.) bio je pruski feldmaršal. Stekao je najveće priznanje nakon što je predvodio svoju vojsku protiv Napoleona I. u bitci u Leipzigu 1813. te kod Waterlooa 1815. godine. U odlučnom trenutku po Engleze pritekao je u pomoć vojvodi od Wellingtona kod Waterlooa. To je bilo presudno za ishod bitke i Napoleonov poraz. Ali, malo je poznato da je taj feldmaršal bio uvjeren kako je ostao u drugom stanju i da će na svijet donijeti slona. Po kući je hodao na prstima uz objašnjenje da će jedino tako preživjeti jer njegovi neprijatelji toliko zagrijavaju pod kojim hoda da bi se sigurno opekao kad bi se oslonio na cijelo stopalo.

Kad sifilis uzme danak

■ Francuski književnik Guy de Maupassant (1850. – 1893.) obolio je od sifilisa u proljeće 1877. godine. Navodno je tada uzviknuo: „ Super, dobio sam sifilis pa više ne moram strahovati da ću ga dobiti!" Petnaest godina kasnije sifilis je, zajedno s prekomjernom dozom etera, Maupassanta doveo na prag ludila. Postao je razdražljiv, um mu se često pomračivao, počeo je halucinirati, zapadati u delirije. U siječnju 1892. godine, nakon pokušaja da si prereže grkljan, smjestili su ga na kliniku, odakle više nije izišao. Ludio je svakim danom sve više: strahujući od mikroba, umivao se evijanskomvodom, žalio se da mu je glava puna soli, priviđalo mu se da oko njega gmižu insekti, umišljao je da je milijunaš... Jednom je prisutnima uzviknuo: "Ubit ću Boga jer ću ga zaraziti sifilisom" i "Ne treba mokriti, mokraća je puna dragog kamenja koje sam nekad nosio finim damama." Od 1893. godine gotovo cijele dane provodio je pričajući zidu ispred sebe. Umro je u posljednjem stadiju sifilisa, u 43. godini života.

Napoleonov sin i krava

■ Veliki francuski komediograf i majstor vodvilja Georges Feydeau (1862. – 1921.) bolovao je od sifilisa, koji je na kraju zahvatio i njegov nervni sustav, prouzročivši ono što su njegovi liječnici nazvali "nesistematičnim delirijem". Tijekom tih napada umišljao je da je Napoleonov sin, ili pak krava, te htio pasti travu. Morali su ga smjestiti u bolnicu: između napada ludila i letargičnih stanja isijecao je cvjetove od papira i lijepio ih na zid sobe. Nesretni pisac umro je 5. lipnja 1921. godine. 

Smrdljiva soba velikog vojvode

Gian Gastone (1671. – 1737.), veliki vojvoda od Toskane, bio je posljednji izdanak slavne obitelji Medici. Godine 1723. postao veliki vojvoda. Ali, i prije toga je bilo očito da je jadnog Giana Gastonea obuzela manijakalno-depresivna psihoza. Posljednjih osam godina života proveo je u krevetu. Sve to vrijeme nije dopuštao da mu promijene posteljinu i košulju za spavanje. Ponekad bi cijele tjedne provodio u stanju „zaleđenosti“ – katatoniji. Dragovoljno je bio zatvoren u svojoj nepodnošljivo smrdljivoj odaji u kojoj bi od užasnog ishlapljivanja mokraće, izmeta i duhanskog dima sluge, kad bi ulazile, istog trena padale u nesvijest. Gian Gastone nije mogao shvatiti zašto se to događa kad je, po njegovoj izričitoj želji, pod sobe neprestano bio pokriven ružama.

I po deset sati dnevno bez cilja lutao po kući


■ Žalosno se završio život Jonathana Swifta (1667. – 1745.) irskog književnika, jednog od najvećih satiričara. Određeni simptomi ludila pojavili su se 1738. godine. J. B. Priestley navodi posljednje poglavlja "Gulliverovih putovanja" kao dokaz približavanja Swiftova "ludila". Devet je godina živio kao umno poremećena osoba. Nigdje nije imao mira, pa je znao i po deset sati dnevno provesti lutajući bez cilja po svojoj kući, odbijao je jesti i piti u nečijoj prisutnosti i govorio besmislice. Na trenutak bi se njegov um ponovno razbistrio i tad bi se gledao u ogledalu, govoreći očajno kao da je govorio o nekom drugom: "Jadni Swift!" Navodno su njegovi sluge, kako se kasnije pričalo, za novac puštale u kuću njegove obožavatelje, željne vidjeti kakav je postao slavni pisac.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).

Vezani članci
Školski portal: Baš nisu imali sreće

Baš nisu imali sreće

Jedan od najvažnijih pjesnika kineske književnosti Li Po (701. –…

Školski portal: Ah, ta vjerovanja

Ah, ta vjerovanja

■ Majmuni na Gibraltaru Berberski makaki  je vrsta majmuna koja…

Školski portal: Čarobna bijela pjena

Čarobna bijela pjena

Popularno i najstarije alkoholno piće „čarobne bijele pjene” s malom…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava…

Školski portal: Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

... odijevaju Crvenkapičinu haljinu, lovčev šešir…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…